Umjetna inteligencija zahvatila je gotovo sve industrije i postala dio svakodnevice. No što je s pitanjem intelektualnog vlasništva? Kako poticati inovativnost i koje su prognoze za budućnost pitali smo profesoricu s Pravnog fakulteta
Kreativne industrije mogle bi biti ugrožene: 'Postalo je vrlo problematično hranjenje AI-ja'
Umjetna inteligencija već neko vrijeme prodire u gotovo sve industrije, ali i u intelektualno vlasništvo, kao i u mnoga druga prava, poput raznih osobnih prava, prava na privatnost, prava na zaštitu osobnih podataka, i to izrazito velikom brzinom.
Naime, toliko brzo se događaju tehnološke promjene u ovom području da pravni okvir to danas teško prati, potvrdila nam je i prof. dr. sc. Romana Matanovac Vučković, voditeljica poslijediplomskog studija Intelektualno vlasništvo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Problematično je 'hranjenje' AI-ja
Glavne izazove koji se vežu za intelektualno vlasništvo možemo, navodi Matanovac Vučković, ponajprije povezati sa zaštitom autorskog prava, a tu se izazovi fokusiraju u dva smjera.
- Prvi smjer treba odgovoriti na pitanje smiju li i pod kojim uvjetima proizvođači umjetne inteligencije koristiti autorska djela kako bi trenirali, tj. 'hranili' umjetnu inteligenciju. Već smo svjedoci toga da mnogi sustavi umjetne inteligencije mogu generirati autorska djela u području glazbe, audiovizualnog stvaralaštva, vizualne umjetnosti, pjesništva, proze, novinarstva... Sve to umjetna inteligencija ne bi mogla generirati da se prije toga nije dobro 'nahranila' podacima, tj. autorskim djelima, među kojima su mnoga još pod autorskopravnom zaštitom, a mnoga su već u domeni nezaštićenih dobara (tzv. domain public) - navodi sugovornica.
A upravo je to „hranjenje“ problematično ako se dogodilo bez dopuštenja autora ili drugih nositelja prava i bez plaćanja naknade. Vrlo su glasni zahtjevi, kaže sugovornica, kreativnih zajednica i industrija da se na neki način regulira „hranjenje“ umjetne inteligencije.
- Do sada nijedan proizvođač generativnih sustava umjetne inteligencije, koliko mi je poznato, a mislim da mi je dobro poznato, nije platio korištenje autorskih djela za hranjenje svojeg sustava. S druge strane, proizvođači umjetne inteligencije naplaćuju korištenje svojeg sustava. Tu, dakle, postoji ozbiljna disproporcija.
Kad je riječ o prodiranju umjetne inteligencije u prava intelektualnog vlasništva, drugi smjer na koji se treba fokusirati, ističe Matanovac Vučković, jest pitanje koliko i pod kojim uvjetima proizvod umjetne inteligencije može biti autorsko djelo.
- Je li tu intervencija čovjeka takva da umjetna inteligencija može biti alat u stvaranju autorskih djela, a da ipak prevlada čovjekova kreativnost? Ili treba smatrati da proizvod umjetne inteligencije ne može biti autorsko djelo? Odgovor nije jednostavan. U svakom pojedinom slučaju potrebno je razmotriti koliki je kreativni doprinos čovjeka da bismo mogli govoriti o autorskom djelu stvorenom uz pomoć umjetne inteligencije kao alata. S druge strane, ako čovjekov doprinos nije dostatan, tad ne možemo govoriti o autorskom djelu stvorenom djelovanjem umjetne inteligencije – kaže sugovornica.
'Pitanje je opstanka ljudske kreativnosti'
Zanimalo nas je kako se onda u vezi s umjetnom inteligencijom i zaštitom intelektualnog vlasništva prilagođavaju trenutni zakoni. Matanovac Vučković kaže da proizvođači umjetne inteligencije i oni koji smatraju da razvoj tehnologije mora imati apsolutnu prednost pred zaštitom intelektualnog vlasništva tvrde kako sadašnji propisi o intelektualnom vlasništvu ne priječe „hranjenje“ umjetne inteligencije. Također tvrde da umjetna inteligencija u procesu treniranja ili „hranjenja“ zapravo ne koristi zaštićeno intelektualno vlasništvo nego da samo čita, uči.
- Ali ne bih se složila s takvim tezama. Za sada nemamo konačne sudske odluke u svijetu koje bi potvrdile ili demantirale ni jedno od ovih dijametralno suprotnih stajališta. U svakom slučaju, ako se uskoro ne učini ništa u vezi s naknadama za korištenje intelektualnog vlasništva u 'hranjenju' umjetne inteligencije, doći ćemo u situaciju u kojoj će ljudski stvaratelji biti ozbiljno ugroženi. Pitanje je koliko će i tko od ljudi biti motiviran stvarati vlastite intelektualne tvorevine kao dio profesionalne kreativne zajednice. Naime, profesionalci su oni koji od svojeg rada mogu živjeti – ističe sugovornica.
No ako u budućnosti ne omogućimo ljudima da na primjeren način budu nagrađeni za korištenje svojih stvaralačkih kapaciteta i rezultata svojega kreativnog i inovativnog rada nego se oslonimo u prvom redu na umjetnu inteligenciju, Matanovac Vučković kaže da dovodimo u pitanje opstanak ljudske kreativnosti, individualnosti, inovativnosti, a upravo je intelektualno vlasništvo pravni koncept kojim se štite ljudska kreativnost, inovativnost, stvaralačka posebnost i individualnost.
Pitanje svih pitanja je i može li se uopće danas osigurati ravnoteža između poticanja inovacija i zaštite intelektualnog vlasništva kad je riječ o AI generiranom sadržaju.
- Postići ravnotežu možemo participiranjem kreativnih stvaratelja u zaradama koje ostvaruju generativni modeli umjetne inteligencije. Ali ta participacija ne smije biti simbolična nego stvarna, konkretna. U cijenu korištenja generativnih modela umjetne inteligencije trebalo bi ukalkulirati cijenu korištenja sadržaja zaštićenog pravima intelektualnog vlasništva koji se koristio za njeno treniranje. Također, ako je čovjek stvaratelj a umjetna inteligencija samo alat pri stvaranju novih sadržaja, i to treba biti honorirano za obje strane, i za čovjeka, odnosno stvaratelja, i za proizvođača umjetne inteligencije koja se koristi kao alat – mišljenja je naša sugovornica.
'AI nauštrb intelektualnog vlasništva'
A da nam je prije deset i više godina netko rekao kako ćemo komunicirati i zadavati zadatke različitim modelima umjetne inteligencije kao što su Chat GPT i ostale slične aplikacije, teško da bismo u to povjerovali. No danas je to globalna stvarnost, koju moramo prihvatiti, a što očekivati u razdoblju koje dolazi, pitali smo i našu sugovornicu.
- Čini mi se da će idućih deset godina biti još deset godina previranja. Umjetna inteligencija će se razvijati nauštrb intelektualnog vlasništva, posebno autorskog prava. Mislim da je to neminovnost. Nekad je stvar u tome da fizički niste u stanju provesti pravnu zaštitu dovoljno brzo i dovoljno efikasno. A te dvije dimenzije zaštite intelektualnog vlasništva bit će presudne. Mislim da će se kreativni procesi nepovratno izmijeniti i da će poimanje kulture i umjetnosti te medija u budućnosti biti bitno drukčije. Što se tiče patenata, tu mislim da utjecaj neće biti tako drastičan, iako mislim da će oni koji ostvare monopol na alate koji sadrže patentiranu tehnologiju u kojoj je implementirana umjetna inteligencija ostvariti običnom čovjeku neslućenu financijsku korist – tvrdi sugovornica.
Matanovac Vučković smatra i da je pojava generativnih modela umjetne inteligencije možda i najveći izazov do sada kad je riječ o zaštiti kreativnosti, inovativnosti i ljudskog stvaralaštva. Međutim, dodaje, za sada zapravo nije riječ o inteligenciji nego o računalnim alatima koji mogu brzo obrađivati podatke kojima su nahranjeni, izvlačiti obrasce i modele, kombinirati...
- Umjetna inteligencija ne stvara ništa novog inteligentnog nego ponavlja postojeće obrasce. Ipak, mislim da je pitanje vremena kad će se tehnološki usavršiti na način da će moći realizirati ono što smo do sada imali prigodu vidjeti samo kod čovjeka. Kreativnost u autorskom pravu i inovativnost kod patenata podrazumijevaju 'ono nešto', onaj rezultat koji je dao čovjek i koji nije determiniran isključivo njegovim znanjem, dotadašnjim iskustvom te korištenjem postojećih i poznatih informacija nego njegovim talentom, unutarnjim čulom, njegovom posebnošću i individualnošću. To je odraz ljudskog unutarnjeg svijeta, ljudske inteligencije i intelekta. E sad, bit će zanimljivo vidjeti hoće li modeli umjetne inteligencije uistinu postati na taj način inteligentni – zaključila je profesorica Romana Matanovac Vučković.
Sve dodatne informacije o zaštiti intelektualnog vlasništva potražite na web stranicama Informacijskog centra za intelektualno vlasništvo – INCENTIV, javnog informacijsko-uslužnog centra Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo.
Više ovakvog sadržaja pročitajte u rubrici EUsmart.