Auti na struju nemaju izgleda bez dobre mreže punionica, a u Hrvatskoj je ona sve bolja. No od punionice do punionice brzina i cijene jako variraju. Puna baterija može stajati i više od spremnika goriva
Bateriju automobila možete puniti satima ili samo 15 minuta
Punite li novi električni auto kod kuće to može potrajati i duže od 40 sati. Na kućnoj utičnici maksimalna brzina punjenja je manja od 3 kWh. Brzinu kod kuće moguće je udvostručiti ili utrostručiti ugradnjom wallboxa, no to nije dobro rješenje za one koji trebaju hitno napuniti auto ili idu na dalji put.
Za to su tu javne punionice kojih je u Hrvatskoj sve više. Mreža autocesta će uskoro biti potpuno pokrivena njima, a javnu punionicu možete lako naći i u nekim manjim mjestima pa i u selima. Najčešći punjači u Hrvatskoj su s izmjeničnom strujom (AC) i Type 2 utičnicom. Brzina punjenja na takvim punjačima je uglavnom između 11 i 22 kWh, no samo rijetki auti i podržavaju maksimalnu brzinu AC punjenja te ćete auto na takvoj punionici puniti šest i više sati.
AC punjača je najviše jer je njihova cijena samo desetina one koliko koštaju brži DC punjači. Da bi se baterija napunila izmjenična struja se u autu mora pretvoriti u istosmjernu a za to je potreban pretvarač (punjač). O njegovim karakteristikama ovisi brzina kojom će se puniti auto. Neki auti (uglavnom stariji električni i aktualni plug in hibridi) podržavaju brzinu AC punjenja od samo oko 3 kWh, neki oko 7 kWh, neki oko 11 kWh, a samo rijetki poput Smarta i Renaulta 22 kWh i više.
Na punionicama s istosmjernom strujom (DC) kojih je osjetno manje punjenje je brže. Chademo standard u Hrvatskoj podržava punjenje brzinom do 50 kWh, a europski CCS standard i do 350 kWh, što će 80 posto baterije napuniti za 15 minuta. Riječ je o punionici iz europske mreže Ionity koju su osnovali europski proizvođači automobila. Takva je punionica u Hrvatskoj samo jedna, blizu Zagreba, no cijena na njoj je vrlo visoka, čak šest kuna po kW što vožnju čini skupljom nego na benzin. Primjerice punjenje baterije Audija e-trona na noj punionici stoji oko 550 kuna, a to je ogromna cijena za oko 400 kilometara dosega. Neki proizvođači nude i pretplatu koja uvelike smanjuje cijenu na toj punionici, no ona je i tada dalje prilično visoka. Ionity planira u Hrvatskoj već ove godine izgraditi još pet punionica, no planovi će vjerojatno biti pomaknuti zbog korona krize.
Naravno, punjenje na CCS punionica u Hrvatskoj može biti i mnogo jeftinije ali i besplatno. Mnoge CCS punionice brzine 50 kWh na kojima se 80 posto prosječne baterije napuni za manje od sat vremena još uvijek ne naplaćuju. One na kojima se naplaćuje imaju uglavnom cijenu između 1 i 2 kune po kWh, no tipovi naplaćivanja se razlikuju. Na nekima se tako naplaćuje po minuti, na drugima po isporučenoj energiji, a treće punjenje naplaćuju jedinstvenom paušalnom cijenom bez obzira koliko ono trajalo i koliko se energije potrošilo. Osim osnovnih CCS punjač brzine 50 kWh i ultrabrzih od 350 kWh u hrvatskoj ima i nekoliko brzih CCS punionica brzine 150 i 175 kWh. Na njima je prosječna baterija do 80 posto puna za oko pola sata.
Pojam punjenja do 80 posto kapaciteta koristi se zbog toga što DC punionice punom brzinom mogu puniti do otprilike tog kapaciteta. Nakon toga se punjenje osjetno usporava radi sprečavanja pregrijavanja i čuvanja baterija pa se preostalih 20 posto baterije puni još pola sata ili čak sat. Također, punjenje do vrha nikad nije najbolje za bateriju, pa mnogi vlasnici električnih automobila jako paze da nikada ne pune više od 80 ili 90 posto baterije. Isto tako, punjenje na brzim punjačima skraćuje vijek baterije pa se preporučuje da se većina punjenja obavi kod kuće ili na sporijim AC punjačima.
Punjači su sve brži, no brzina punjenja od auta do auta varira. Neki se mogu puniti s maksimalno 50 kWh, većina između 50 i 100 kWh, a samo rijetki više. Trenutno samo jedan auto, Porsche Taycan, može iskoristiti potencijal Ionity Punjača, Audi e-tron puni do 150 kWh, Jaguar i-Pace 100 kWh, Hyundai Kona 77 kWh... Brojke se ovdje često mijenjaju, nerijetko je dovoljan update softwarea da se brzina punjenja promijeni, no ograničavajući faktor brzine punjenja je hlađenje baterija.
Većina punionica u hrvatskoj je AC, mnoge od njih nemaju ni kabel pa je potrebno imati svoj. Većina proizvođača ga naplaćuje kao dodatnu opremu, a serijski s autom isporučuje samo kućni punjač. No mnogo je i univerzalnih brzih punjača koji na jednom mjestu imaju AC, Chademo, CCS konektor s pripadajućim kablovima pa je na njima moguće puniti sve aute i nije potreban vlastiti kabel. Ionity punionice imaju samo CCS konektore i kablove, a Teslini Superchargeri, kojih je u hrvatskoj više od 40 na sedam lokacija imaju vlastiti konektor. Tesle kupljene u Europi na sebi imaju i CCS konektor pa ih je moguće puniti i na drugim brzim punionicama, ne samo na Teslinim Superchergerima brzine 150 kWh.
TIPOVI KONEKTORA
Lijevo na slici izmjenjična struja - Type 2 utičnica
Punjenje do brzine 43 kWh, no samo rijetki auti to omogučuju. Na ovakvu utičnicu mogu se spojiti svi automobili
Sredina slike istosmjerna struja- CCS Combo utičnica
Omogučava punjenje brzinom do 350 kWh. Ovakvu utičnicu koriste europski i neki korejski električni automobili
Desno na slici istosmjerna struja - Chademo utičnica
Teoretski omogučava punjenje do 400 kWh, no u Europi većinom samo do 50 kWh. Koriste ga uglavnom azijski auti