Kuća vam možda troši 70% više energije nego što je potrebno

Poznato je da Hrvati vole kulturu stanovanja u kućama, što potvrđuje i istraživanje Eurostata iz 2019. godine prema kojem smo europski prvaci po broju ljudi koji žive u samostojećoj kući (70,7%), prate nas Slovenci (65,2%) i Rumunji (64,7%).

No najviše obiteljskih kuća u Hrvatskoj sagrađeno je prije 1987. godine, kad su upotrebljavani materijali koji nisu štitili od pretjeranog hlađenja i zagrijavanja. U Hrvatskoj obiteljske kuće čine 65% stambenog fonda, koji je odgovoran za 40% od ukupne potrošnje energije na nacionalnoj razini. Uz mjere energetske učinkovitosti značajno bi se mogla smanjiti potrošnja, u nekim slučajevima i do 60% u odnosu na trenutnu.

Energetski certifikat utječe na cijenu

Kuće koje nisu građene prema suvremenim energetskim standardima najčešće nemaju gotovo nikakvu ili imaju samo minimalnu toplinsku izolaciju, zbog čega pripadaju u energetski razred E ili lošiji, što znači da se u takvom objektu troši 200 i više kWh/m² energije za grijanje i hlađenje godišnje. Za usporedbu, energetski učinkovite kuće troše najviše 70 kWh/m² godišnje.

Oznaka energetskog razreda, s ostalim energetskim svojstvima, zapisana je u energetskom certifikatu neke nekretnine. Ulaskom u EU, certifikat je postao obavezan dokument prije prodaje nekretnine, a izdaje ga isključivo ovlaštena osoba. Energetski certifikat sadrži i energetski razred kojemu objekt pripada i kao takav izravno utječe i na cijenu nekretnine.

Razred A troši 16 puta manje nego G

Postoji osam energetskih razreda (od A+ do G), a svaki pokazuje godišnju potrošnju energije po jedinici površine, odnosno četvornome metru (kWh/m2). Najviši razred (A+) označava zgrade koje troše manje od 15 kWh/m2, a najviši zgrade koje troše više od 250 kW/m2. 

Kako bi se ostvario što veći energetski razred, u praksi se iskorištavaju visoke razine osunčanja, ugrađuju se energetski učinkoviti prozori, obavezne su niske razine propuštanja zraka i toplinska obnova u ventilaciji za manje energije potrebne za grijanje i hlađenje. Poželjne su aktivne solarne tehnologije, odnosno ugradnja solarnih kolektora i fotonaponskih ćelija.

Niži energetski razredi lošiji su za zdravlje

Osim što troše mnogo energije, odnosno nisu ekonomski isplative, kuće s lošijim energetskim razredom štetnije su za okoliš te lošije kotiraju na tržištu u slučaju da ih vlasnici odluče prodati. S druge strane, kuće s boljim energetskim razredima štede novac, ponajviše za režije, te osiguravaju uvjete stanovanja koji su optimalni za zdravlje ljudi.

Zbog toga energetska učinkovitost postaje sve važnije pitanje hrvatske energetske politike, te je izrađena i nacionalna strategija energetske učinkovitosti. Europska unija u nizu dokumenata strateški se opredijelila za poboljšanje energetske učinkovitosti, tako Direktiva 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada (EPBD II) propisuje obvezu da od 31. prosinca 2020. godine sve nove zgrade trebaju pokazati vrlo visoku energetsku učinkovitost, a njihove minimalne energetske potrebe trebale bi biti većim dijelom pokrivene iz obnovljivih izvora energije.

Kako do 204.000 bespovratnih kuna?

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je poziv za sufinanciranje obnove kuća, za koji su osigurana 203 milijuna kuna, od čega pojedinačno kućanstvo može dobiti i do 204.000 kuna bespovratno. Fond će građane sufinancirati s do 60% sredstava za povećanje toplinske zaštite vanjskih zidova, stropa, poda, krova, zamjenu stolarije energetski učinkovitijom te ugradnju sustava za korištenje obnovljivih izvora energije, uključujući fotonaponske sustave za proizvodnju električne energije.

Mogućnost prijave ovisi i o energetskom razredu, pa se prijaviti mogu građani iz kontinentalne Hrvatske za obnovu kuća energetskog razreda D ili nižeg, odnosno građani iz primorske Hrvatske čije kuće imaju energetski razred C ili niži. Od ove godine sustav prijava ide isključivo online, a prijave se šalju od 1. rujna.