Bivši ugostitelj iz Sikirevaca prvi je u Hrvatskoj sagradio privatnu i komercijalnu solarnu elektranu, a ulaganje od 250.000 kuna vratilo mu se u pet godina. Potpisao je ugovor s državom na 12 godina, a evo kako je došao na ovu ideju
Kako je ugostitelj iz Sikirevaca sagradio privatnu solarnu elektranu?
Powered by Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Prije deset godina Ivan Lovrić je na krovu obiteljske kuće prvi u Slavoniji sagradio solarnu elektranu od deset kilovata, a imala je 52 solarne ploče. Nakon toga je s Hrvatskim operatorom tržišta energije potpisao ugovor na 12 godina o isporuci proizvedene energije. Ulaganje od 250.000 kuna već mu se vratilo i na kraju će biti u plusu za 350.000 kuna.
Od ugostiteljstva do solarnih elektrana
Da čovjek može postići sve što naumi, dokazao je i gospodin Lovrić. Iako je dvadesetak godina radio kao ugostitelj, nije mu bio problem preko noći donijeti odluku o promjeni zanimanja i ulaganju u solarne panele. Kako kaže, na ideju je došao zahvaljujući prednosti ugostiteljskog posla, odnosno cirkuliranju ljudi kroz kafić i komunikaciji s njima. Dignuo je kredit od 250.000 kn i počeo s dozvolama za gradnju.
- Bio sam umoran od ugostiteljskog posla, a i zarada nije bila vrijedna tolikog truda i vremena. U kafić dolaze razni ljudi i čuju se razne priče, pa sam tako saznao za ulaganja u sunčevu energiju. Nakon provjere informacija u Ministarstvu gospodarstva o gradnji elektrane i potpisivanju ugovora na 12 godina te njihovom otkupljivanju struje po zajamčenoj cijeni cijelo vrijeme, odlučio sam se na taj potez - govori Lovrić, koji je u taj projekt krenuo 2010. godine.
Elektrane u Zagrebu, Vinkovcima...
Trebalo mu je osam mjeseci da dobije sve dozvole, a informacije je prikupljao u Ministarstvu gospodarstva i Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji, ali i na drugim sličnim mjestima. No to je bio samo početak. Njegova je elektrana bila prva u Slavoniji i četvrta u Hrvatskoj, a na kraju je otvorio i tvrtku Energija iz prirode, za gradnju solarnih elektrana.
- S obzirom na to da sam bio među prvima, trebalo je prvo dobiti PEES (prethodna elektro energetska suglasnost) od HEP-a, a nakon toga ishoditi lokacijsku dozvolu od ureda za graditeljstvo. Nakon toga sam dokumente slao u Ministarstvo gospodarstva da bih dobio rješenje o građenju, koje se šalje u HERA-u, gdje sam dobio dozvolu da se mogu baviti proizvodnjom struje. Na kraju sam potpisao ugovor s HROTE-om o otkupu električne energije iz obnovljivih izvora - objašnjava Lovrić i dodaje kako se, dok je čekao dozvole, educirao.
- Pohodio sam seminar u Zagrebu u organizaciji Ministarstva gospodarstva te sam putovao u Njemačku, u grad Kassel, na seminar iz Invertera, gdje sam dobio i certifikat. Također sam obilazio sajmove opreme za sunčeve sustave poput onog u Münchenu, a nakon što sam se educirao, otvorio sam firmu - govori sugovornik.
Dosad je sagradio 15 elektrana u Baranji, Pakracu, Slavonskom Brodu, Zagrebu, Vinkovcima, Županji, Donjemu Miholjcu, Tenji i mnogim drugim mjestima diljem Hrvatske.
Povrat ulaganja nakon pet godina
Iako je danas malo drukčije, jer država ne nudi više takvu vrstu ugovora nego daje od 40 do 80 posto bespovratnih sredstava za vlastite potrebe, a ne za prodaju, Lovrić govori kako je njemu ovo bila investicija iz snova.
- Elektrana me koštala 250.000 kn, a s obzirom na to da sam potpisao ugovor na 12 godina, znajući prosječnu godišnju proizvodnju, izračunao sam da ću u sljedećih 12 godina zaraditi 600.000 kn. Kad sam oduzeo troškove od 250.000 kn, dobio sam računicu da mi ostaje 350.000 kn. Bila je to investicija iz snova jer se u pet godina vratila - ističe.
Na pitanje o tome je li Hrvatska klimatski pogodna za ovakve investicije Lovrić je bio jasan.
- Hrvatska je među najpovoljnijim zemljama za sunčevu energiju, samo što u obnovljive izvore energije idu i vjetroelektrane, hidroelektrane, elektrane na biomasu i drugo. Tako da treba naći ravnotežu u svemu tome - zaključuje sugovornik.
Odvažite se i vi - prijavite se za sufinanciranje!
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u 2020. godini nastavlja s nacionalnim financiranjem Programa energetske obnove obiteljskih kuća. Neovisno o lokaciji, fond će do 60% sredstava sufinancirati ugradnju sustava za korištenje obnovljivih izvora energije, uključujući fotonaponske sustave za proizvodnju električne energije, povećanje toplinske zaštite vanjskih zidova, stropa, poda, krova te zamjenu stolarije energetski učinkovitijom.
Javni pozivi za građane (su)vlasnike postojećih obiteljskih kuća energetskog razreda (prema Q H,nd) minimalno D ili lošijeg u kontinentalnoj Hrvatskoj ili C ili lošijeg u primorskoj Hrvatskoj objavljeni su 25. lipnja 2020. godine, a prijave se otvaraju 1. rujna 2020. u devet sati ovdje. Svoj korisnički račun s podacima i svom dokumentacijom možete ispuniti već danas, a ovo su mjere:
- Toplinska izolacija vanjske ovojnice (vanjski/ravni/kosi krov, pod, izolacija stropa prema negrijanom tavanu) = 60.000 kn
- Zamjena vanjske stolarije do 60.000 kn
- Sunčani toplinski sustavi* do 21.750 kn
- Kotlovi na sječku/pelete* do 21.750 kn
- Dizalica topline* do 29.250 kn
- Fotonaponski sustavi* do 54.750 kn
Napomena: Točke označene zvjezdicom (*) govore o tome da navedene mjere idu jedino u kombinaciji s mjerom toplinske izolacije na vanjskoj ovojnici. U javnom pozivu za energetsku obnovu obiteljskih kuća potiče se cjelovita obnova, zato nije moguće dobiti sufinanciranje samo solara ili fotonapona.
Za sufinanciranje postavljanja fotonaponske elektrane na kuće energetskog razreda A, B ili C u tijeku je Javni poziv za sufinanciranje korištenja obnovljivih izvora energije za proizvodnju električne energije u kućanstvima za vlastitu potrošnju.
Više o natječaju i prijavama pročitajte ovdje.