Kristina je samo jedna u nizu žrtava, a prepiru se tko je kriv

Pošteno odradimo posao, a počinitelji se zbog pravosuđa šeću slobodni i smiju nam se, sukus je to reakcije Sindikata policijskih službenika koji smatraju da ih javnost nepravedno proziva.

Kažu da policija odradi svoj posao u granicama zakonom danih ovlasti, a to su pronalazak, hvatanje i prijavljivanje počinitelja prekršaja i kaznenih djela.

- Svima nam je poznato da je rak rana našeg društva sporo i neučinkovito pravosuđe i da se takve osobe puštaju na slobodu, a postupci protiv njih vode predugo, čime sama svrha kažnjavanja i generalna prevencija gube svoj smisao - priopćili su iz Sindikata.

U ovom konkretnom slučaju smatraju da je sud trebao biti brži i učinkovitiji jer bi se tada David Komšić nalazio na odsluženju kazne zatvora zbog prometne nesreće koju je izazvao u travnju 2016. pa se ovaj zločin vjerojatno ne bi ni dogodio.

- Možemo s pravom konstatirati da pravna država u konkretnom slučaju nije djelovala učinkovito s izricanjem adekvatne i brze kazne kojom bi počinitelju pokazala da je njegovo ponašanje zabranjeno i društveno neprihvatljivo - oštar je Sindikat.

Iz Ministarstva pravosuđa odmah su odgovorili priopćenjem u kojem navode kako su protiv mladića bila pokrenuta dva kaznena postupka pred Općinskim kaznenim sudom u Zagrebu, i to 2015. godine i 2016. godine.

- Prvi kazneni postupak pokrenut je protiv maloljetnog počinitelja zbog prijetnje i tjelesne ozljede. Taj postupak pravomoćno je okončan 25. travnja 2016. godine obustavom jer je oštećenica odustala od prijedloga za progon - kažu iz Ministarstva.
Drugi kazneni postupak, koji je u tijeku, pokrenuli su protiv Komšića kao mlađeg punoljetnika zbog izazivanja prometne nesreće sa smrtnom posljedicom.

- Općinski kazneni sud u Zagrebu je optužnicu zaprimio 10. listopada 2016. godine te je 12. prosinca optužnica potvrđena. Prva rasprava bila je 9. veljače ove godine, a druga rasprava zakazana je za 13. ožujka 2017. godine.

U Državnom odvjetništvu odbacuju bilo kakvu odgovornost za propuste u ovom slučaju. Kažu da su nakon prometne nesreće od suca istrage zatražili određivanje istražnog zatvora zbog opasnosti od ponavljanja djela jer je u tijeku još trajao postupak protiv njega zbog prijetnje, no zahtjev je odbijen te mu je sud kao mjeru opreza tek oduzeo vozačku dozvolu. U trećem predmetu,

Općinsko državno odvjetništvo je ove godine redovnim putem zaprimilo posebno izvješće policije od 28. prosinca 2016. protiv jedne osobe zbog razbojništva i oštećenja tuđe stvari te protiv još tri osobe, gdje je David Komšić bio drugoosumnjičeni, na štetu Kristine Krupljan. Nadležna policijska postaja nije ni jednu od četiri osumnjičene osobe nije u zakonskom roku prepratila pritvorskom nadzorniku.

Kristinu su pozvali na ispitivanje i ona se tome uredno odazvala 22. veljače 2017. na dan kad je ubijena.

'Nije zakazala jedna karika, nego čitav lanac' 

Nije zakazala jedna karika, nego čitav lanac. Sustav čine ljudi koji ne rade svoj posao za koji uredno primaju plaću. Ne znam kako mogu mirno spavati, rekla je Neva Tölle.

Dodala je da policija ide na ruku počinitelju zločina, a žrtvu stavlja gotovo u isti rang kao i nasilnika time što ih zajedno privodi i naplaćuje jednaku kaznu.

- Često se događa da je počinitelj prva optužena osoba, a žena koja se branila i prilikom samoobrane ga ogrebala ili ga uvrijedila postaje druga optužena osoba. Tad žene zovu udruge jer ne znaju što dalje učiniti. Udruge, poput Autonomne ženske kuće Zagreb, rade za dobrobit žena koje im se javljaju za pomoć. Oni su jedina udruga u Hrvatskoj koja pruža sigurnost i sklonište u kojem se žene mogu zadržati i do godinu dana, zajedno sa svojom djecom. Tamo im se pruža psihološka, ali i pravna pomoć. Ako su žene nezaposlene, nastoje im pomoći pronalaskom posla - objasnila je Tolle.

Naglasila je kako je Vlada nedavno ukinula sredstva mnogim udrugama te ih dovela do situacije u kojoj ne znaju kako će izdržati do kraja godine bez da dislociraju žrtve iz skloništa.

Ovim činom, smatra, poslana je jasna poruka o tome kako država gleda na nasilje nad ženama u Hrvatskoj. Uvjerava da udruge dnevno dobiju od 20 do 30 poziva, od kojih sigurno 10 žena maltretiranje nije prijavila policiji, a pravni okvir koji štiti žrtve obiteljskog nasilja definitivno je zakazao.

O ovom je progovorila i Sanja Sarnavka, nekadašnja koordinatorica udruge B.a.b.e. Ona ističe kako su zakoni u redu, ali se ne provode i tu dolazi do problema.

- Počinitelj bi se trebao sankcionirati uvjetnom zatvorskom kaznom. Zasad je kod nas preblaga politika kažnjavanja. U slučaju djevojke Kristine DORH nije postupio kako je trebalo zato što su počinitelja trebali sankcionirati mnogo ranije - rekla je Sarnavka.

Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, navodi kako je tijekom 2016. godine zabilježen najveći broj ubojstava žena u zadnjih sedam godina.

- Kao i 2015., brojke upućuju na fizičku ugroženost žena od strane bliskih im muškaraca. Osim toga, trend porasta najtežih kaznenih djela među bliskim osobama predstavlja alarmantne podatke. Sustav se pod hitno mora unaprijediti osvješćivanjem o nasilju. Policija se mora educirati, kao i pravosudna tijela te državni odvjetnici. Počinitelji se moraju izložiti najstrožim kaznama. Tako bi se povećala svijest javnosti o nultoj toleranciji na nasilje - kaže Ljubičić.