Kratke priče Ivice Prtenjače su poput starinskih filmova...

Povratak u prošlost, u cinéma vérité stilu, to je, otprilike, 'Kino Sloga'. Jer kratke priče Ivice Prtenjače poput starinskih su filmova, meke i titrave, ispisivane u sjecištu silnica nostalgičarskog dokumentarizma i čiste poezije, piše u uvodu bilješke o djelu koje je ušlo u širi izbor za nagradu Fric. Sličnim bi se riječima mogle opisati i sve dosadašnje Prtenjačine knjige, pa i njegova poezija, njegov duh, koji ovdje progovara kroz "optimizam pamćenja" i učvršćuje nas "u uvjerenju da su te sedamdesete, pa i osamdesete bile nježnije doba, ljudi bezbrižniji dobrostiviji, društvo humanije". Uostalom, taj val nostalgičnog prisjećanja na odrastanje u Rijeci sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća, kako to naziva Marinko Krmpotić u Novom listu, naznačen je i u prethodnom romanu Ivice Prtenjače "Sine, idemo kući" (2021.).

Ove proze, a čitamo ih u knjizi 37, rađaju se iz djetinjeg iskustva socijalne nejednakosti, iz nelagode koja se kod senzibilnog, svevidećeg, a ipak vrlo sretnog dječaka javlja u susretu s drugačijima, s privilegiranima.

“Svemir vlastitog djetinjstva Prtenjača je oživio kroz 37 vrlo kratkih pripovijedaka koje istodobno daju i realnu i osobnu sliku odrastanja u prigradskom riječkom naselju. Onima koji su pročitali prošle godine objavljen Prtenjačin roman 'Sine, idemo kući', podosta će toga biti poznato, jer je riječ o istoj obitelji (otac, majka i dva sina), koju ovoga puta ne pratimo u teškim danima neizlječive bolesti i smrti oca, nego u godinama kad su otac i majka još u snazi, pa iako teško rade (otac u pekarnici, majka povremeno u stolariji), pronalaze snage da uz taj rad i brigu o odgoju dva sina istodobno i polako grade kuću. Svega se toga sjeća stariji sin, koji o tom dijelu prošlosti svoje obitelji piše s distance zrelog čovjeka nastojeći kroz ta sjećanja oživjeti djetinjstvo, sve ljepote i strahove tog doba, sve tuge i radosti. Pritom je i pripovjedač i pjesnik, jer to doba i traži baš takav literarni pristup, pa je i logično da je kao forma odabrana kratka priča, koja istodobno pruža mogućnost i proznog i lirskog izražavanja", pisao je Krmpotić o Prtenjačinu djelu koje je ušlo u širi izbor za nagradu Fric.

TOP 13 KNJIGA ZA FRICA 'Svijet u zrnu pijeska' raskošan je roman, ali i poetična bajka

Ivica Prtenjača rođen je u Rijeci, piše poeziju, prozu, dramske tekstove, novinske kolumne, a često vodi i književne festivale, promocije ili književne sajmove. Među do sada objavljenim njegovim djelima su romani "Dobro je, lijepo je" (2006.), "Brdo" (2014.), "Tiho rušenje" (2017.), "Plivač" (2019) i "Sine, idemo kući" (2021.), te zbirke priča "Kod Yvesa" (2011.), "Bršljan" (2017.) i "Kino Sloga" (2022.). Piše i poeziju, a okušao se i u drami.

Nagradu Fric su utemeljila 24sata i tjednik Express, a dodijelit će se sedmi put pod pokroviteljstvom Barcaffea. Za nagradu su konkurirale knjige fikcijske proze napisane na hrvatskom, bosanskom, srpskom ili crnogorskom jeziku, ali premijerno objavljene u Hrvatskoj u razdoblju od 1. srpnja 2022. do 30. lipnja 2023. godine. Jedan autor/ica osvojit će nagradu koja donosi mobilnu skulpturu i 10.000 eura.

TOP KNJIGE ZA FRICA! Žiri izabrao top 13 knjiga koje ulaze u širi izbor za nagradu Fric

Zadnjeg dana književne manifestacije Sa(n)jam knjige u Puli javnosti će biti predočeni rezultati glasanja za uži izbor, a potom će se odabrati pobjednica ili pobjednik. Do sada su dobitnici nagrade Fric bili redom: za sezonu 2016./2017. Damir Karakaš za roman "Sjećanje šume", 2017./2018. Jurica Pavičić za roman "Crvena voda", 2018./2019. Darko Cvijetić za roman "Schindlerov lift", 2019./2020. Marko Gregur za roman "Vošicki", 2020./2021. Damir Uzunović za roman "Ja sam" i 2021./2022. Miljenko Jergović za zbirku priča "Trojica za Kartal".

24sata i tjednik Express predstavljaju knjige koje su ušle u širi izbor nagrade Fric!