Britanski kralj Karlo rekao je u petak da bi Commonwealth trebao priznati svoju "bolnu" prošlost, dok afričke i karipske države nastavljaju tražiti reparacije za ulogu njegove zemlje u prekomorskoj trgovini robljem
SPOMINJAO I ODŠTETU
Kralj Charles priznao "bolnu" prošlost Commonwealtha, ropstvo na dnevnom redu
Čitanje članka:
1
min
Predstavnici 56 zemalja nazoče skupu čelnika vlada Commonwealtha koji je počeo u Samoi u ponedjeljak, a glavne teme su ropstvo i prijetnje koje predstavljaju klimatske promjene. "Slušajući ljude diljem Commonwealtha, razumijem kako najbolniji aspekti naše prošlosti i dalje odjekuju", rekao je Karlo u govoru na samitu. "Od vitalne je važnosti, stoga, da razumijemo našu povijest, da nas vodi prema donošenju pravih izbora u budućnosti." Zahtjev da Britanija plati odštetu ili na neki drugi način nadoknadi štetu za transatlantsko ropstvo je dugotrajan, ali je nedavno dobio zamah u cijelom svijetu, posebno među Karipskom zajednicom (CARICOM) i Afričkom unijom.
Protivnici plaćanja odštete kažu da zemlje ne bi trebale biti odgovorne za povijesne nepravde, dok oni koji ga podržavaju kažu da je nasljeđe ropstva dovelo do današnje rasne nejednakosti.
Britanski premijer Kier Starmer kazao je u ponedjeljak da bi Britanija trebala slušati nacije koje žele raspraviti to pitanje na samitu, ali je odbio ispričati se za povijesnu ulogu zemlje u trgovini robljem.
Ministar vanjskih poslova Bahama Frederick Mitchell izjavio je u četvrtak za BBC da nacrt zaključaka samita, za koji se očekuje da će biti objavljen u subotu, sadrži paragrafe koji pozivaju na raspravu o reparacijama.
Od 15. do 19. stoljeća najmanje 12,5 milijuna Afrikanaca je oteto i nasilno odvedeno europskim brodovima i trgovcima te prodano u ropstvo.
Oni koji su preživjeli brutalna putovanja završili su radeći na plantažama u nehumanim uvjetima, dok su drugi profitirali od njihovog rada.
Tijekom samita zemlje članice trebale bi potpisati i Deklaraciju Commonwealtha o oceanu čiji je cilj ojačati financiranje kako bi se osigurao zdrav ocean i riješilo pitanje morskih granica i u slučaju da male otočne nacije postanu nepogodne za život.
"Ono što Deklaracija o oceanu nastoji učiniti i reći jest da će vaše morske granice biti fiksne zauvijek", rekla je glavna tajnica Commonwealtha, Patricia Scotland, britanska diplomatkinja i odvjetnica rođena u Dominici.
"Ovo je nevjerojatno važno jer će dati pravu nadu mnogima koji su uplašeni i osjećaju da ih nitko ne gleda, nitko ne sluša, nikoga nije briga - a to nije istina."
Više od polovice članica Commonwealtha su male nacije, mnoge od njih otoci kojima prijeti podizanje razine mora zbog klimatskih promjena.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
