Milanovićeva vlada nije izgubila većinu, vjerojatno ni neće, ali je izgubila mogućnost da nam ulije ma i tračak nade. Loš scenarij mogao se naslutiti na početku mandata
Mi ne vidimo izlaz! Zorane, možda ti znaš kamo idemo?
Jučer šaka u pleksus - najava sniženja kreditnog rejtinga zemlje - a danas aperkat u staklenu bradu, pad BDP-a u trećem kvartalu od 1,9 posto. Može li gore? Teško. U vrijeme rekordne turističke sezone, s kojom su se svi hvalili i u koju su polagali nade, takav pad znači da na granične prijelaze možemo staviti legendarni Danteov natpis iz predvorja pakla: "Ostavite svaku nadu vi koji ulazite ovamo".
Dajte bar tračak nade
Milanovićeva vlada nije izgubila većinu, vjerojatno niti neće, ali je izgubila mogućnost da građanima ulije ma i tračak nade. Loš scenarij mogao se naslutiti čim je premijer, na početku mandata, rekao da nas čeka "lagana dijeta". Organizam je pun karcinoma koji metastaziraju, i tu lagana dijeta ne pomaže. Kemoterapija ili propast. Jedan od najbesmislenijih državnih aparata Europe i dalje guta milijarde nezarađenog novca (zadnje afere s nabavama Audija i Passata pokazuju da vladajući uopće nisu svjesni gdje žive); sva se ekonomska politika i dalje svodi na poreznu politiku, a u cijelom kabinetu nema ni jednog jedinog čovjeka u kojega bismo polagali nade. Nema ga, na žalost, ni u opoziciji: hrvatska politička klasa sastavljena je uglavnom od beznadnih slučajeva.
Sljedeća godina još gora?
Najvažniji ministri ponašaju se kao da mrze bogate poduzetnike, ali i siromašne građane, pa zakonima kažnjavaju i jedne i druge. Negdje iza brda pomalja se, kao rješenje, tehnokratska vlada (nalik na Montijevu u Italiji, ali takvo ćemo rješenje dugo čekati. Poslodavci su očajni. Iduća godina bit će teža od svih dosadašnjih... A s obzirom na kapacitete Banskih dvora, nitko se ne bi usudio zakleti da ona nakon nje neće biti i gora.