Kolumbijska vlada je priznala ELN-u status 'naoružane pobunjeničke političke organizacije', a gerila je tu odluku ocijenila nužnom za nastavak mirovnog procesa koji je inicirao ljevičarski predsjednik Gustavo Petro
Kolumbijska vlada priznala je 'politički' značaj pobunjeničke gerilske skupine ELN
ELN je bio zaprijetio prekidom pregovora ako mu se ne prizna takav status, koji mu omogućuje da se razlikuje od drugih naoružanih skupina, poput narkobandi, s kojima Petro također želi zaključiti "posvemašnji mir".
Gerila je na Twitteru s odobravanjem dočekala "dogovor o pitanjima bez kojih nije moguće jasno i odlučno voditi mirovni proces, napose o pravnoj kvalifikaciji ELN-a kao naoružane pobunjeničke političke organizacije".
Izaslanici su se ujedno dogovorili da će uspostaviti komunikacijski kanal koji će biti otvoren u vrijeme obustave pregovora, kojih je zadnji krug počeo 13. veljače u Meksiku, pod pokroviteljstvom Čilea, Venezuele, Norveške, Meksika i Brazila i o tome da se bilateralno primirje uvrsti na dnevni red.
Vojska nacionalnog oslobođenja (ELN) koju su osnovali simpatizeri Ernesta Che Guevare i kubanske revolucije, posljednja aktivna gerila u zemlji, nastavila je pregovore s vladom u studenom 2022. nakon četverogodišnjeg prekida.
Predsjednik Petro, i sam bivši pripadnik gerilskog pokreta M-19, proglasio je 1. siječnja primirje s pet naoružanih skupina, pa tako s ELN-om, koji je odmah zatim demantirao predsjednika.
Krajem siječnja kolumbijska vojska je, međutim, ubila devetoricu navodnih pripadnika gerile.
Petro, koji je u kolovozu preuzeo dužnost kao prvi ljevičarski predsjednik u kolumbijskoj povijesti, želi uspostaviti "posvemašnji mir" s mnogobrojnim naoružanim skupinama koje djeluju u zemlji, a većinom su umiješane u krijumčarenje droge.