Uz nova otkrića da imunološki sustav igra ključnu ulogu u stanjima koja utječu na srce ili krvne žile, pojavljuju se mogućnosti za nove lijekove, kaže njemački liječnik dr. Dennis Wolf
STANICE S DVOSTRUKOM ULOGOM
Kardiovaskularne bolesti: Istraživači nam otkrivaju dio slagalice liječenja koji nedostaje
Kardiovaskularne bolesti (CVD) vodeći su uzrok smrtnosti u svijetu, odgovoran za 32 % svih smrti. Iako je bolest u velikoj mjeri izazvana nezdravim načinom života, nedavno je otkriveno da je nedostatak u imunološkom sustavu još jedan važan faktor.
Iz razloga koji su samo djelomično razumljivi, stanice upalnog odgovora tijela ponekad se prebace iz „zaštitnih” u „štetne”, potičući nakupljanje masnih naslaga na unutarnjoj strani stijenki arterija i dovodeći ljude u rizik od srčanog i moždanog udara.
POGLEDAJTE VIDEO o zdravoj prehrani:
Pokretanje videa...
01:52
Borba s masnoćom
Znanstvenici traže lijek ili cjepivo, ili oboje, kako bi otklonili ovaj kvar. Njihov bi rad, ako bude uspješan, otvorio put novom velikom oružju protiv prerane smrti.
To bi značilo da kardiolozi kao što je dr. Dennis Wolf u Njemačkoj više ne bi morali prenositi uznemirujuće vijesti pacijentima, a neki od njih imaju tek 40 godina, da je njihov rizik od kardiovaskularnih bolesti visok iako se pravilno hrane, vježbaju i izbjegavaju cigarete i druge opasne tvari.
„Kao liječniku, vrlo mi je izazovno objasniti ljudima da su pod visokim rizikom iako su naizgled zdravi i nemaju osjećaj da nešto nije u redu”, kaže dr. Wolf, koji radi u Sveučilišnoj bolnici u Freiburgu.
On liječi bolesnike sa srčanim bolestima i proučava aterosklerozu, stanje koje uzrokuje sužavanje i otvrdnjavanje arterija kada se u njima nakupi opasna količina masti.
Nešto nakupljanja arterijske masti neizbježno je tijekom života. To postaje problematično tek kada se masni sloj zgusne u ugruške koji se mogu odvojiti i blokirati protok krvi.
„Dugo godina nismo imali potpuno razumijevanje o tome što je pokretač ove bolesti, no sada postaje sve jasnije da su visoki lipidi u krvi i kronična upala ključni čimbenici”, rekao je dr. Wolf.
Više od lošeg kolesterola
Glavna mast koja se nalazi u arterijskim plakovima je kolesterol lipoproteina niske gustoće (LDL-C) – podvrsta kolesterola često poznata kao „loš kolesterol”. Dok je kolesterol potreban tijelu za proizvodnju staničnih membrana i nekoliko hormona, kada postoji kvar, u arterijama se nakuplja LDL-C.
Tradicionalno se ateroskleroza smatrala „statičnom” bolešću arterijske stijenke. Smatralo se da, što se više LDL-C ljudi nakupe u svojim krvnim žilama bogatim kisikom, to je plak deblji.
Lijek se činio relativno jednostavnim: smanjite loš kolesterol i druge cirkulirajuće masnoće promjenom načina života i uzimajte lijekove za smanjenje lipida kao što su statini i dobro zdravlje bi se vratilo.
No, ove mjere djeluju samo kod 30 – 35 % pacijenata, a preostalih 65 – 70% pokazuje malo ili nikakvo poboljšanje svog stanja. Razlog tomu je manjkavi statički model bolesti.
„Premda je istina da pacijentima s aterosklerozom kolesterol začepljuje arterije, naše istraživanje pokazuje da je stanje zapravo ultradinamično, s kroničnom upalom, a time i imunološkim sustavom, koji igra središnju ulogu,” kaže dr. Wolf.
Stanice s dvostrukom ulogom
U okviru projekta ANIMATE, kojega financira EU, u petogodišnjoj inicijativi koja traje do 2024. godine, otkrio je da se stanice imunološkog sustava, a posebno T stanice, uvijek nalaze u masnom plaku koji oblaže stijenke arterija.
To ne znači automatski da su T stanice uključene u uzrok bolesti. Ono što je, međutim, postalo očito jest da te stanice igraju dvostruku ulogu u zdravlju arterija.
Kada je ateroskleroza u najranijoj fazi, T stanice štite od daljnjeg stvaranja plaka, prepoznaju višak LDL-a i bore se protiv njega obavještavajući druge stanice imunološkog sustava da ne reagiraju pretjerano.
No, kako stanje napreduje, ono što je počelo kao zaštitni autoimuni odgovor pretvara se u štetan odgovor, potičući još više nakupljanja plaka. U ovoj fazi T stanice zapravo potiču upalnu reakciju u arterijama.
„Ne znamo predstavlja li ova promjena funkcionalnosti uzrok ili posljedicu stanja”, kaže dr. Wolf. „No, pronalaženje načina da se manipulira imunološkim sustavom pomoću lijekova ili cjepiva, privlačan je prijedlog.”
Svako buduće cjepivo vjerojatno će djelovati povećanjem broja zdravih T stanica koje šalju korisne poruke drugim stanicama imunološkog sustava u tijelu osobe, čime se povećava prirodna zaštita od nakupljanja masnoće i suprotstavlja se učincima T stanica koje su postale lažne.
„Znamo da ovo djeluje kod miševa, jer cijepljeni miševi manje razvijaju aterosklerozu”, navodi dr. Wolf. „Sada moramo pronaći način da ovaj koncept funkcionira i kod ljudi.”
Precizno ciljanje
Prema profesorici Esther Lutgens, stručnjakinji za upalne i krvožilne bolesti, svaki budući lijek trebao bi biti visoko ciljan. To znači da bi se trebao usredotočiti upravo na tipove stanica koje su odgovorne za upalu povezanu s aterosklerozom.
Lutgens, koja je glavna istraživačica na projektu CD40-INN, kojega financira EU, kaže da bi nespecifični protuupalni lijekovi bili samo kratkoročno rješenje za aterosklerozu.
„Problem je što je ovo stanje koje zahtijeva doživotno liječenje i ne možete zauvijek uzimati snažna, nasumična protuupalna sredstva koja blokiraju imunološki sustav, jer ćete izliječiti svoju kardiovaskularnu bolest, ali umrijeti od infekcije,” rekla je.
Projekt CD40-INN, koji će nakon sedam godina trajanja završiti u studenom ove godine, istražuje vrstu molekule koja se nalazi na površini makrofaga, druge vrste stanica imunološkog sustava, a utječe na način na koji se te stanice ponašaju.
Ove molekule, poznate kao kostimulatorne molekule, važni su komunikatori imunološkog sustava. Kada su uključene, pokreću lanac staničnih naredbi što rezultira upalnom reakcijom; kada su isključene, upala je prigušena.
Na početku projekta već je bilo poznato da kostimulacijske molekule guraju stanice imunološkog sustava (i T stanice i makrofage) u jednom ili drugom smjeru. Lutgens želi razriješiti precizne mehanizme koji navode neke stanice da se prebace iz zaštitnih u štetne.
Ohrabrujući koraci
Ona i njezini kolege identificirali su kostimulacijsku molekulu CD40 kao glavni pokretač upalnog odgovora koji dovodi do ateroskleroze. Sada se nada da će razviti lijek koji ometa djelovanje ove molekule, s ciljem sprječavanja i T-staničnog prekidača i aktivacije makrofaga.
U pokusima na životinjama Lutgens je već postigla uspjeh: miševi kojima je ubrizgan spoj koji je blokirao CD40 razvili su imunološke stanice koje su štitile od nakupljanja plaka.
„Spoj je dao pravilan, snažan imunitet protiv kardiovaskularnih bolesti”, rekla je.
Nažalost, ovaj se spoj ne može testirati na ljudima jer je njegov kemijski sastav potencijalna opasnost za njih. Unatoč tome, Lutgens nikako nije obeshrabrena.
„Sada imamo dokaz koncepta”, rekla je. „Samo trebamo strpljivo pregledati i na kraju razviti mnogo, mnogo spojeva koji bi mogli imati isti učinak kao onaj koji djeluje na miševe dok ne nađemo onaj koji djeluje i na ljudima, ali da ni na koji način nije toksičan ni štetan.”
Autorica VITTORIA D’ALESSIO
Istraživanja u ovom članku financira Europsko istraživačko vijeće EU-a (ERC). Članak je izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
Više informacija
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
