Dok ima puno pitanja o Zemlji najbližoj zvijezdi, znanstvenici traže odgovore ključne za predviđanje sunčevih baklji koje prijete satelitima i drugoj elektronici
MOĆNA IZNENAĐENJA
Rasvjetljavanje činjenica o Suncu - u prosjeku se okrene oko svoje osi svakih 28 dana...
Tijekom većeg dijela povijesti čovječanstva bilo je teško objasniti Sunce kao nešto drugo osim moćnog božanstva.
Na primjer, starogrčki bog Helios, personifikacija Sunca, jurio je svojim kolima preko neba stvarajući noć i dan, dok su stari Egipćani štovali svog boga sunca s glavom sokola, Raa, kao stvoritelja svemira.
Moćna iznenađenja
Od tada je znanost otkrila da se, primjerice, Sunce u prosjeku okrene oko svoje osi svakih 28 dana. No, na svom ekvatoru, vruća kugla od plazme rotira se jednom svakih 25 dana, dok joj je potrebno oko 35 dana na polovima, stvarajući uskovitlanu juhu od vrele plazme.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
VIDEO
Unatoč tome, snaga Sunca još uvijek može ponuditi iznenađenja, s dovoljno jakim eksplozijama da sprže komunikacijske satelite ili elektroniku na Zemlji. Znanstvenici upozoravaju na snažnije sunčeve baklje kako se približava vrhunac aktivnosti krajem 2024. i početkom 2025. godine.
„Unutar naše zvijezde postoji to turbulentno kretanje, koje se naziva konvekcija, a koje je pomalo nalik na to kako se voda nabora neposredno prije nego što proključa”, kaže profesor Sacha Brun, direktor istraživanja pri centru CEA Paris-Saclay, koji dio Francuske Komisije za alternativne energije i atomsku energiju.
Zloglasna magnetska oluja koja je pogodila Zemlju u rujnu 1859., poznata kao Carringtonov događaj, izazvala je spektakularne aurore daleko od polarnih područja i zacvrčala telegrafske sustave diljem svijeta.
Od tada ih je bilo više. Godine 1989. geomagnetska oluja uzrokovala je nestanak struje u Quebecu u Kanadi, prema Brunu.
Za predviđanje i razumijevanje takvih događaja potrebno je više znanja o Suncu.
Ta kovitlajuća lopta vodika i helija također je nezamislivo vruća, s temperaturom jezgre od 15 milijuna °C. K tomu je i ogromna. Unutar Sunca stane više od 1 milijun Zemalja.
Sunčevo mirno prisustvo u ljetnim danima opovrgava intenzivne nuklearne reakcije u srži koje stvaraju ogromne količine energije. Sunce je uzburkana lopta plazme, s plinovima toliko vrućim da se elektroni izbacuju iz atoma, generirajući intenzivne magnetske eksplozije s njegove površine koje izbacuju milijarde tona materije u svemir.
Magnetska privlačnost
Dok se vrti, mehanička energija Sunca pretvara se u magnetsku energiju, nešto poput dinama na svjetlu bicikla, gdje se kretanje papučice pretvara u magnetsku energiju.
Na Suncu se vijugave vrpce magnetizma dižu i izbijaju kao sunčeve pjege, tamne mrlje na površini gdje je magnetsko polje 3000 puta jače nego u okolnim područjima.
Sunčeve pjege mogu izazvati solarne baklje koje oštećuju električnu opremu. No, ova aktivnost nije stalna.
„Magnetizam Sunca je varijabilan tijekom ciklusa od 11 godina”, rekao je astrofizičar Brun.
Tijekom tog ciklusa, učestalost izbacivanja koronalne mase raste, od jednog svaka tri dana do prosječno tri dnevno na vrhuncu.
„Kako budemo išli dalje u ciklus, više će izbijanja izlaziti iz Sunca”, rekao je Brun. „Ljudi ne shvaćaju da se Zemlja kupa u turbulentnoj magnetskoj atmosferi naše zvijezde.”
Dakle, postoji očita potreba da se predvidi kad će se takve solarne oluje približiti. Na primjer, sunčeva baklja u veljači 2022. onesposobila je 40 SpaceX komercijalnih satelita uništivši njihovu elektroniku.
Tim energetskim česticama treba samo 15 minuta da od Sunca dođu do Zemlje. Prijetnja koju predstavljaju magnetski oblaci obično traje nekoliko dana, što nam daje više vremena za pripremu za bilo kakav napad.
Brun je suvoditelj projekta kojega financira EU pod nazivom WHOLE SUN za razumijevanje unutarnjih i vanjskih slojeva jedine zvijezde u Zemljinom sunčevom sustavu.
U trajanju od sedam godina, do travnja 2026., inicijativa se fokusira na unutarnju turbulenciju Sunca i složenu fiziku koja pretvara unutarnje previranje u magnetizam u vanjskim slojevima.
Za to su potrebna najmoćnija superračunala na svijetu. Ipak, predviđanje solarnih baklji znači da znanstvenici stječu bolje razumijevanje unutrašnjosti Sunca.
Zvijezda je rođena
Što je s dalekom prošlošću Sunca? Postoji 4,6 milijardi godina, što je 100 milijuna godina prije Zemlje. Gdje i kako je nastalo, čini se neprobojnom tajnom.
No tomu nije tako, tvrdi dr. Maria Lugaro iz Opservatorija Konkoly Mađarske akademije znanosti.
Lugaro, talijanska astrofizičarka, istražuje upravo ovo pitanje u projektu RADIOSTAR kojega financira EU. Projekt je započeo 2017. i traje do kolovoza ove godine.
„Vjerujemo da Sunce nije rođeno samo, nego da je rođeno u regiji gdje se stvaraju zvijezde gdje ima puno zvijezda”, kaže Lugaro.
Ona gleda u Sunčevu prošlost ispitujući današnje kemijske fosile u meteoritima.
Radioaktivni atomi su nestabilni. Oni oslobađaju energiju i raspadaju se u takozvane atome kćeri, tijekom određenog vremena, a oni su mjerljivi. Atomi kćeri stoga su kemijski fosili koji nude informacije o davno nestalim radioaktivnim atomima.
Istraživanje dr. Lugaro sugerira da je Sunce nastalo u zvjezdanom rasadniku koji je sadržavao puno braće i sestara, uključujući eksplozivne zvijezde, supernove. No, kopanje po povijesti Sunca prvo zahtijeva pronalaženje meteorita, komadića stijena formiranih prije Zemlje.
Ovi meteoriti mogu sadržavati tragove radioaktivnih atoma kao što su aluminij-26 i hafnij-182. Poznato je da su oni živjeli samo određeno vrijeme. Zajedno, tragovi takvih atoma mogu se koristiti kao radioaktivni sat za izračunavanje starosti zvijezda koje su ih stvorile, u odnosu na starost Sunca.
Živopisan diskurs
Neki radioaktivni atomi nastaju samo u određenim vrstama zvijezda. Njihova prisutnost u meteoritima pomaže u ponovnom stvaranju slike mjesta rođenja Sunca, premda je to predmet rasprave.
Moguće je da je Sunce rođeno usred oblaka prašine i plina u olujnom području zajedno sa superdivovima i eksplozivnim zvijezdama.
U roku od možda 20 milijuna godina, različite zvijezde počinju izlaziti iz uzgajališta. No, stvari su daleko od znanstvenog rješenja.
„Svake godine postoji rasprava: je li Sunce normalna ili je čudna zvijezda?”, kaže Lugaro. „Prilično je zabavno.”
Autor ANTHONY KING
Istraživanja u ovom članku financirana su preko Europskog istraživačkog vijeća (ERC). Članak je izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
Više informacija
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
