Bira se novi saziv Predsjedništva, Zastupničkog doma parlamenta, entitetskih parlamenata te skupština 10 županija unutar Federacije Bosne i Hercegovine
Opći izbori u BiH: Do 11 sati glasovalo je 14,22 posto birača
U BiH danas se održavaju opći izbori. Bira se novi saziv Predsjedništva, Zastupničkog doma parlamenta, entitetskih parlamenata te skupština 10 županija unutar Federacije BiH.
Biračka mjesta u BiH otvorena su jutros na vrijeme ili sa manjim ili većim kašnjenjem zbog tehničkih razloga. No, izlaznost građana u odnosu na prije četiri godine je povećana, i do 11 sati glasalo je 14,22 posto birača, odnosno 458.958 osoba, priopćeno je iz Centralne izborne komisije BiH.
Najveća izlaznost zabilježena je u Banovićima - 32,74 posto, Trnovu - 28,84 posto, Sokocu - 27 posto, te Ugljeviku - 24 posto.
- Za opće izbore registrirano je 3,278.908 birača, od čega je u odsustvu 9.926, inozemstvu 42.132, a 214 u DKP-u u dvije ambasade BiH u Beču i Berlinu, te tri konzulata u Njemačkoj. Ukupno je formirano 5.401 biračko mjesto od kojih 107 za odsustvo i četiri s nepotvrđenim glasačkim listićima. Ukupno je formirano 270 mobilnih timova - rekao je Stjepan Mikić, predsjednik Centralne izborne komisije BiH.
Kada su u pitanju promatrači, registrirano je 5.760 izbornih, dok su 142 općinske i gradske komisije akreditirale 55.000 promatrača političkih subjekata, javlja Klix.ba.
Izbori važni za Hrvate
Za Hrvate, najmalobrojniji od tri konstitutivna naroda izbori su iznimno važni. Na ruku Hrvatima ne idu ni ustavna rješenja ni izborna pravila i matematika u toj zemlji. Strahuju da im opet netko drugi ne izabere njihove predstavnike.
U pokušaju da se spriječi rasipanje glasova, hrvatske su se stranke uglavnom okupile oko Hrvatskoga nacionalnog sabora. Koalicija je to sedam stranaka okupljenih oko HDZ-a BiH. Taj će politički savez vjerojatno osvojiti natpolovičnu, ali moguće i dvotrećinsku većinu hrvatskih glasova. Za razliku od prijašnjih izbora, ovaj put nema prljave kampanje između dvaju HDZ-a. Jednostavno - obje stranke protekle četiri godine nisu sudjelovale u vlasti na entitetskoj razini, nego samo na državnoj. Stoga ne mogu optuživati jedni druge za bilo što uoči izbora.
Najneizvjesnija je borba među strankama koje računaju na bošnjačko izborno tijelo. Nemilosrdnu kampanju u kojoj se izvlačilo i prljavo rublje vodili su Izetbegovićev SDA, Radončićev SBB i Lagumdžijin SDP. Iako je Zenica utvrda bošnjačkoga izbornoga korpusa, na dio izbornoga kolača računaju i dvije stranke koje sebe nazivaju multietničkima: Komšićev DF i SDP. Srpski kandidati za Predsjedništvo BiH, ma koliko međusobno ratovali, slažu se u jednome - za njih je Republika Srpska neupitna.