Oluja je kruna obrambenog Domovinskog rata, konačni temelj uspostave samostalne hrvatske države i glavni preduvjet za razvijanje pravednoga i demokratskog društva, rekao je
'Neki u Hrvatskoj preziru sve od osamostaljenja pa do danas'
Vojni ordinarij Jure Bogdan kazao je u nedjelju na svečanoj misi za domovinu u Kninu, na Dan domovinske zahvalnosti, da postoje pojedini glasovi u hrvatskom društvu koji žale za prošlim vremenima, a preziru sve od osamostaljenja Hrvatske do danas.
"Nakon niza desetljeća u sastavu jedne države i sustava koji su za hrvatski narod bili tamnica kao za Izraelce Egipat, a često i kuća smrti, prisjetimo se samo Bleiburga, Križnog puta, Golog otoka, Stare Gradiške, nasilno ugašenog Hrvatskog proljeća, vojno-redarstvena operacija "Oluja" je odgovor na politiku sustavnog etničkog čišćenja jednog naroda iz njegove domovine", kazao je ordinarij u propovijedi u crkvi Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta.
Istina s ljubavlju, ma kako bila bolna, uvijek oslobađa i otvara perspektivu za budućnost, suživot i dijalog
Pritom je poručio da se ne može govoriti o miru i suživotu bez istine i pravde. "Istina s ljubavlju, ma kako bila bolna, uvijek oslobađa i otvara perspektivu za budućnost, suživot i dijalog", naglasio je Bogdan na misi na kojoj je bio nazočan gotovo cijeli državni vrh i drugi ugledni gosti koji su danas sudjelovali u svečanom obilježavanju 23. obljetnice vojno-redarstvene akcije "Oluja".
Kazao je da je život iz vjere u zajedništvu Crkve, ono što je održalo hrvatski narod u burama i nedaćama povijesti, ali da na tom putu postoje napasti.
"Čitajući Prvo čitanje iz Knjige izlaska, kako ne primjetiti sličnosti između mrmljanja izraelskog naroda nakon izlaska iz Egipta i pojedinih glasova u hrvatskom društvu koji žale za prošlim vremenima, a preziru sve od osamostaljenja Hrvatske do danas", rekao je vojni ordinarij.
Nemojmo upasti u istu obmanu i zaboraviti što se događalo u našoj novijoj povijesti
"Izraelci žale za Egiptom gdje su sjedili kod lonaca s mesom i jeli kruha do mile volje, da su čamili kod lonaca s otpacima sa stolova egipatske gospode. Brzo su zaboravili da su u Egiptu bili robovi, da su jeli kruh sa sedam kora. Nemojmo braćo i sestre upasti u istu obmanu i zaboraviti što se događalo u našoj novijoj povijesti. Prisjetimo se da je agresija na hrvatski narod dugo pripremana – još od Načertanija i politiziranoga svetosavlja, pa preko propagandne knjige Magnum crimen sve do okupljanja na Kosovu Polju 1989. godine. Sustavno su se sijale klice mržnje pod političkim, kulturnim, pa čak i vjerskim velom", kazao je Bogdan.
Istaknuo je da je operacija Oluja konačno stala na kraj svemu tome i da je izvršena je uz maksimalno poštivanje ljudskih prava međunarodnog prava i običaja ratovanja te da je upisana u anale svjetske povijesti i vojne udžbenike kao pravedna bitka u pravednom domovinskom obrambenom ratu.
"Oluja je kruna obrambenog Domovinskog rata, konačni temelj uspostave samostalne hrvatske države i glavni preduvjet za razvijanje pravednoga i demokratskog društva u kojem će hrvatski narod i svi građani dobre volje u slobodi i ravnopravnosti ostvarivati svoje sposobnosti i kreativne snage", kazao je.
No, poručio je, nije dovoljno ostati na jednom danu, već duhovno ozračje treba prenijeti i na ostale dane u godini te dan slobode i mira koji danas slavimo ostvarivati u našim svakodnevnim prilikama.
Nogometaši iz vjere i molitve crpe snagu kako bi ostvarili naravne talente
Bogdan se osvrnuo na nedavno održano Svjetsko nogometno prvenstvo, ustvrdivši kako smo tada mogli svjedočiti tome kako naš izbornik i nogometaši iz vjere i molitve crpe snagu, "kako bi u svojoj struci ostvarili naravne talente koje im je Bog dao".
"Vidjeli smo i više od toga. Hrvatska se reprezentacija isticala kao ekipa nošena vrednotama zajedništva, ljubavlju prema domovini, ustrajnosti i požrtvovnosti. To su vrednote koje su hrvatskom društvu potrebne ne samo na sportskim terenima, nego prije svega na političkom, gospodarskom, obrazovnom i kulturnom plan. Sve to ne bi bilo moguće bez Oluje", poručio je.
Misu za domovinu u crkvi Gospe velikoga hrvatskog krsnog zavjeta u Kninu predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić.