Je li na pomolu novi predmet u školama? Razgovarali smo s pokretačima novog programa
Uzimajući u obzir suvremene i digitalne izazove s kojima se naša djeca suočavaju, kako tvrde stručnjaci, imamo škole koje se ne snalaze, ali i mnogo škola koje rade na vrhunskoj razini. Uz ovaj program stanje bi se moglo općenito poboljšati
Vjerujemo kako će se mnogi složiti s tim da nijedna dobna skupina nije pogođena revolucijom internetskog doba u većoj mjeri od djece. Internet i digitalni alati promijenili su uistinu mnogo toga u dječjim životima. Primjerice, nekad su učenici o domaćoj zadaći raspravljali tako što su zvali kolege iz razreda na kućni telefon (obično su majke zvale druge majke), a danas je svaki odgovor moguće pronaći u samo nekoliko klikova.
Djeca su se prije pojave mobilnih telefona igrala na ulici od jutra do mraka, nerijetko propuštajući ručak i odlazeći tek po koju čašu vode u neki kafić, jer ih, naravno, roditelji nisu mogli nazvati i reći im da se vrate kući. Danas djeca ne samo da imaju mobitele nego i pametne satove s GPS-om, uz koje roditelji u svakom trenutku znaju gdje su im djeca. Također, bilo je sasvim normalno da starija djeca čuvaju mlađu braću i sestre - a pod starijima se misli na desetogodišnjake, ako ne i mlađe - a danas je to praktički postala rijetkost jer roditelji žele da im djecu paze odrasle i odgovorne osobe.
Čini se da djeca diljem svijeta sve ranije i ranije dobivaju pristup internetu te sve više i više vremena provode na njemu. Naime, između 2010. i 2020., kako prenosi UNICEF, vrijeme koje su djeca provodila na internetu u mnogim se zemljama gotovo udvostručilo i procjenjuje se da europska djeca provode od 6 do 7,5 sati na dan na internetu. Neka su istraživanja pokazala da većina djece s pametnim telefonima koristi te uređaje "gotovo cijelo vrijeme", a najviše za povezivanje i komunikaciju s drugima - što se osobito odnosi na društvene mreže.
Digitalni izazovi u školama
Da je internet u današnje vrijeme ugrađen u život djece od najranijih godina, dokazuju to i podaci istraživanja Hrvatskog Telekoma, prema kojima 30% učenika u Hrvatskoj koristi internet više od četiri sata na dan. Četvrtina njih i sama prepoznaje kako su previše uronjeni u virtualni svijet, što najbolje dokazuju njihove dnevne navike. Naime, 50% adolescenata provjerava društvene mreže čim im stigne obavijest, bez odgađanja i bez obzira na to što se događa u njihovu realnom okruženju.
Jedan posto srednjoškolaca zadovoljava kriterije ovisnosti o internetu, a 20% ih već manifestira probleme povezane s prekomjernim korištenjem interneta, što bi značilo zabrinjavajuća četiri učenika po razrednom odjeljenju.
- Živimo u vremenu stalnih promjena i novih izazova koji se značajno odražavaju na odgojno-obrazovni sustav. To se može na prvi pogled činiti kao nešto negativno, ali zapravo bismo na današnje doba trebali gledati iz pozitivnoga kuta jer nas te promjene održavaju aktivnima i kontinuirano nas tjeraju na učenje - ističe mag. paed. soc. Alma Rovis Brandić, viša savjetnica za socijalne pedagoge i preventivne programe na nacionalnoj razini u Agenciji za odgoj i obrazovanje (AZOO). Međutim, kako dalje objašnjava, biti u toku sa svim tim promjenama koje nam nameće ovo moderno doba nije nimalo lako.
- To je i jedan od razloga zbog kojih mi je teško dati prosječnu ocjenu trenutnog stanja u obrazovanju. Kroz suradnju sa stotinama odgojno-obrazovnih ustanova, nalazim, a moje viđenje dijeli i veći broj mojih kolega u AZOO, da imamo škole koje se ne snalaze, ali i velik broj škola koje rade na vrhunskoj razini. Smatram vrlo važnom ulogu ravnatelja škola jer, kad je ravnatelj odabran kao stručnjak, on u školi ulaže u razvoj odnosa u svim smjerovima: odnosa poštovanja među kolegama, izgradnje partnerskih odnosa s roditeljima učenika te odnosa u kojem se učenike uvažava i prati se njihov najbolji interes.
Inovativan pristup obrazovanju
Iako postoje velike razlike među različitim školama, ono što je postalo prijeko potrebno i što bi svaka škola trebala postaviti kao prioritet jest ulaganje u razvoj socijalno-emocionalnih, odnosno životnih vještina djece i mladih. Upravo to pokušava postići preventivni program "Alati za moderno doba".
- Riječ je o prvom strukturiranom i znanstveno utemeljenom preventivnom programu u području ponašajnih/bihevioralnih ovisnosti usmjerenom na osnaživanje učenika sedmih i osmih razreda osnovnih škola, s ciljem razvoja odgovornog ponašanja značajnog u prevenciji ponašajnih ovisnosti i ostvarivanju pozitivnih razvojnih ishoda. Učenici kroz ovaj program stječu nove vještine koje će im pomoći u suočavanju s modernim izazovima i odrastanjem, a istodobno stručni suradnici i nastavnici u školama dobivaju nove kompetencije za preventivno djelovanje u ovom području - objasnila nam je Alma, naglasivši usput kako AZOO ima jasnu preventivnu politiku, koju nastoji prenijeti na sve škole.
Program "Alati za moderno doba" nastao je u suradnji Hrvatskog Telekoma i Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu jer obje strane vjeruju da je ulaganje u budućnost mladih kroz obrazovanje o sigurnom i odgovornom korištenju digitalnih alata ključno za stvaranje prosperitetnijeg društva. Kako nam govori Daniel Hajden, stručnjak za korporativne komunikacije u Hrvatskom Telekomu, do sada su proveli tri od šest edukacija predviđenih za ovu školsku godinu.
- Prva edukacija bila je u Zagrebu, uslijedio je Osijek pa Rijeka. Pred nama su edukacije u Varaždinu i Dubrovniku, a još jednom edukacijom u Zagrebu zatvaramo proces provedbe edukacija za ovu školsku godinu. Budući da je cilj 'Alata za moderno doba' obučiti stručne suradnike i nastavnike u osnovnim školama diljem Hrvatske za provedbu ovog programa kako bismo zaštitili djecu i mlade od rizičnih ponašanja na internetu, tako nam je želja da u ovoj školskoj godini kroz njega prođe više od 100 škola iz 17 županija - kaže Daniel.
Uz školsku, važna je roditeljska podrška
Kako nam dalje objašnjava naš sugovornik, implementaciju programa znanstveno prate i evaluiraju te će početkom sljedeće školske godine kreirati rezultate prve nacionalne provedbe ovog programa, nakon čega ćemo konkretnije moći govoriti o postignutim rezultatima i učincima.
- Ohrabrujuće je da su preliminarne pilot implementacije ovog programa ostvarile svoje ciljeve te unaprijedile socio-emocionalne vještine kod adolescenata - istaknuo je Daniel.
Alma za kraj napominje da, osim škole, odnosno učitelja, nastavnika, odgojitelja i stručnih suradnika, u zaštiti djece i mladih od rizičnih ponašanja na internetu moraju sudjelovati i roditelji. Ključna je kvalitetna suradnja i roditeljska podrška učiteljima, a sve s jednim zajedničkim interesom: dobrobit djeteta.
- Vezano za suvremene, posebno digitalne izazove, roditelji moraju početi osvještavati svoju odgovornost. Tko djeci kupuje uređaje putem kojih prate digitalne sadržaje? Tko je vlasnik? Dobiva li dijete punu autonomiju kada dobije uređaj? Znači li to da dijete preuzima odgovornost? Je li dijete tome doraslo? Mislim da su odgovori na ova pitanja jasni i jednoznačni. Digitalne tehnologije su neizbježne, no nužno je biti mudro prisutan u životu svoje djece i davati im samo onoliko odgovornosti koliko su u danom trenutku sposobni preuzeti. Roditeljska odgovornost ne prestaje - poručila je naša sugovornica.