Znamo da ne znamo ništa. Ovo bi mogao biti zaključak nakon što pročitamo posljednje izvješće EU programa za nadgledanje klimatskih promjena Copernicusa i UN-ove Svjetske meteorološke organizacije (WMO). A tome možemo dodati i izjavu NASA-ina klimatologa Gavina Schmidta koju je dao za časopis Nature.

- Ponizno je, ali i malo zastrašujuće, priznati da nijedna godina dosad nije toliko zbunila klimatske znanstvenike i njihove sposobnosti predviđanja kao što je to učinila 2023. - ističe ovaj stručnjak.

"Vremenska anomalija 2023. godine" došla je niotkuda i otkrila nam dosad neviđeni jaz u znanju, prvi put u 40-ak godina, od kada su znanstvenici počeli dobivati detaljan i precizan pogled na Zemljin klimatski sustav u stvarnom vremenu.

Drastične izmjene u malim vremenskim razmacima

Posljednji šok od prije nekoliko dana ne moramo spominjati - jedan smo dan lovili zrak na 30 stupnjeva, a samo 24 sata poslije toga kopali smo po ormarima u potrazi za zimskom odjećom. A ne treba zaboraviti ni na slabu geografsku kariku hrvatskih požarišta. Šibensko područje zahvatio je požar kakav je inače tipičan za razdoblje od lipnja do rujna. 

U prošloj godini sjećamo se superćelijske oluje koja je jedno jutro šokirala zapadnu Hrvatsku, a sjećamo se i onog nevjerojatnog pada dizalice u Zagrebu, crvenih alarma kakve prije nismo imali i perioda neizdrživih vrućina s ekstra naglim hlađenjima. 

Govorimo li u eurima, ovo su neki od izračuna za proteklo desetljeće za najveće vremenske katastrofe koje su nas zadesile: 2014. godine bile su velike poplave u Slavoniji, koje su prouzročile štetu veću od 170 milijuna eura, pa katastrofalni požari u Dalmaciji 2017. godine, čija šteta je iznosila 25 milijuna eura. Ne zaboravimo potrese u Zagrebu, Sisku i Petrinji 2020. godine, čija je ukupna šteta procijenjena na 17 milijardi eura, štete od olujnog nevremena koje je poharalo Zagreb 19. i 21. srpnja prošle godine procijenjene su na 25 milijuna eura. 

Crveni alarm, a mi smo na poslu ili vikend-putovanju?

Dok se stručnjaci još snalaze u procjenama je li prošlo ljeto bilo najhladnije koje ćemo pamtiti do kraja života ili će veći fokus biti na tim radikalnim vremenskim zaokretima, pratiti vremenske prilike bit će sve teže i zahtjevnije za nas koji nismo "stručnjaci za prognozu". Čak i ako ne govorimo "samo" o odijevanju ili zdravstvenom stanju, na koje utječu ovakve vremenske prilike, što učiniti kad smo na poslu, a niotkuda se stvori oluja? Pa nam kroz glavu počnu krenu prolaziti pitanja: Što je sa stanom u tom trenutku, jesmo li zatvorili prozore i vrata balkona te maknuli sve s njega... A ako je riječ o kući s dvorištem: Gdje su kante za smeće, je li šupa dovoljno stabilna, što nam je s krovom nad terasom ili roštiljem...    

Bez obzira na tvrdnju kako je najvažnije da smo mi i članovi obitelji na sigurnom, ipak ne želimo ostati bez dragih nam stvari. Pogotovo bez nekih uspomena neprocjenjive vrijednosti. A ono što vjerojatno svi najmanje želimo jest novi financijski trošak u životu.

Potrebna je promjena navika - bez iznimke

Iz Hrvatskog ureda za osiguranje ne stižu ohrabrujući podaci kad govorimo o navikama Hrvata, ali treba istaknuti kako ovo područje dosad nije bilo pod ovakvim nepredvidljivim vremenskim pritiskom.

- Općenito možemo reći kako kao društvo još nemamo dovoljno razvijenu svijest o potrebi za osiguranjem. Uglavnom se osiguravamo kad to moramo, a ne kad želimo, a situacija nije drugačija niti kod osiguranja imovine, koja uključuje i osiguranje od katastrofa, što potvrđuje i sljedeći podatak: premija osiguranja imovine u Hrvatskoj trenutno iznosi 67 eura po stanovniku, što je i dalje znatno manje od europskog prosjeka, koji je 193 eura, zbog čega je osiguranje imovine, nažalost, još nedovoljno prakticirana investicija u vlastitu zaštitu i sigurnost.

Za većinu nas dom je najveća životna investicija, ali i najvrednija imovina koju posjedujemo,  pa bi nam osiguranje doma trebalo biti visoko na listi prioriteta ako nepredvidivim događajima ne želimo dopustiti da upravljaju našim životom i pouzdati se u faktor sreće.

A što se sve uopće može osigurati u ovakvim uvjetima?

Većina ljudi prilikom ugovaranja police osiguranja imovine odabire samo osiguranje građevinskog dijela objekta, što vrlo često uvjetuju banke, iako osiguravajuća društva nude i osiguranje stvari u kućanstvu. Međutim, građani još nisu dovoljno upoznati s time da su to dvije različite vrste pokrića koje se ugovaraju zasebno u okviru police osiguranja kuće ili stana, baš kao i pokriće od rizika potresa. Osiguranje građevinskog dijela objekta pokriva sve dijelove osnovnoga građevinskog objekta te pomoćnih i dograđenih objekata sa svim njihovim dijelovima: garaže, spremišta, dvorišne ograde te ostalih sadržaja od oštećenja zbog požara, prirodnih nepogoda, poput oluje, tuče, klizanja tla, poplave te izljeva vode u slučaju puknuća cijevi. Predmet osiguranja je građevinski objekt, odnosno kuća ili stan, koji se koriste za potrebe stanovanja (uključujući pomoćne prostorije), a u ovu kategoriju neka osiguravajuća društva svrstavaju i vikendice, dakle objekte za privremeno korištenje. 

Ova vrsta police osiguranja imovine obično podrazumijeva sve dijelove građevine, što praktično znači svi zidovi (nosivi i pregradni) te sve ugrađene instalacije. Uključene su i sve podne i stropne obloge (boje, pločice, parketi), balkoni i terase, fasada, rolete te sva ugrađena oprema, poput one za grijanje i hlađenje, sanitarna oprema i slično. Važno je istaknuti kako ovom vrstom police osiguranja (osiguranje građevinskog dijela) nije pokriveno osiguranje stvari unutar kućanstva, kao niti zajednički prostori zgrade. 

Ako govorimo o  stvarima u kućanstvu, a u slučaju neke od nepogoda (poplava, potres, požar, izljev vode, puknuće stakla zbog nepogode), onda je potrebno ugovoriti i policu kućanstva – posebno. 

Tko procjenjuje vrijednost naše najdraže šalice za kavu? 

U razgovoru Ivana Šarića i Vesne Škugor, koji možete pogledati na videu, a koji je snimljen za kampanju projekta "Sigurnije sutra", kroz Šarićeva zanimljiva pitanja možete više saznati o tome što se sve može osigurati. Možete saznati i tko procjenjuje koliko je točno nama nešto vrijedno, pa i kad je riječ samo o najdražoj nam šalici za kavu. 

Pokretanje videa...

03:59

Razgovor Vesne Škugor i Ivana Šarića | Video: HUO

Kampanju "Sigurnije sutra" zajednički provode društva za osiguranja i Hrvatski ured za osiguranje s ciljem podizanja svijesti građana o važnosti financijske pismenosti na području osiguranja. A podizanje svijesti nikad nije bilo potrebnije – jer znanstvenici napominju kako nije alarmantan samo neobjašnjivi porast temperature u zemlji, na njoj i oko nje alarmantan nego su zabrinjavajuće upravo te nagle izmjene vremena koje se događaju zbog porasta temperature. 

Zato ne čekajmo da se dogodi nova superoluja, koja će iznenaditi i one koji nikad ne spavaju nad monitorima koji pokazuju vremenska kretanja. Ili neki požar, ili neka poplava. Odlučite danas pametnije i savjetujte se sa svojim osiguravateljem o tome što sve možete osigurati pored osnovne police koju imate, kako biste živjeli sretnije i mirnije.