Iako nije riječ o nečemu novom - pitanje održivog turizma počelo se razmatrati, ali nije bilo prioritet, još ranih 1990-ih godina - Svjetska turistička organizacija (UNWTO) ustanovila je tek 2018. godine da je održivost srž razvoja globalnog turizma do 2030. godine. I dok je prijašnjih godina u Hrvatskoj održivost u turizmu bila tek dodana vrijednost poslu, danas je sve više naših turističkih djelatnika prepoznaje kao primarnu potrebu. I to ne samo zato što velik broj posjetitelja očekuje takav tip turizma nego i zbog opće želje da se očuvaju kvaliteta života domaćeg stanovništva te prirodni resursi hrvatskih regija.

Upravo o tome mnogo zna i Jasmin Sefer, dugogodišnji privatni iznajmljivač iz Podstrane, kojem su neki od glavnih životnih ciljeva naučiti svoju djecu važnosti ekologije, a od poslovnih - steći energetsku neovisnost. 

- Svakim zelenim postupkom smanjujemo svoj štetni utjecaj i pomažemo mjestu u kojem živimo. Velik dio Europe odavno se okrenuo obnovljivim izvorima energije, a mi već dugo stojimo po strani i samo promatramo jer mislimo da je to skupo. Ali ono što je zapravo skupo je plaćati energiju po današnjoj cijeni. Mislim da bi svi iznajmljivači trebali razmisliti o održivom turizmu jer sunca imamo na pretek i bila bi prava šteta da ga koristimo samo za sunčanje - ističe naš sugovornik. 

Crno na bijelo: Računica je jasna

Međutim, ono što naš sugovornik smatra da uvelike koči razvoj održivog turizma u području privatnog iznajmljivanja je slaba informiranost hrvatskih turističkih radnika. Primjerice, osim njega, u susjedstvu gotovo nitko - bilo da je riječ o privatnoj kući ili apartmanu - nema solarne panele. Je li takva situacija i u ostatku Hrvatske, u kojoj se ukupno više od 100.000 kućanstava bavi privatnim iznajmljivanjem?

- Mene nitko nikad nije uzeo za ruku i uputio u održivi turizam i solarnu energiju. Stalno sam surfao po internetu i pokušavao se što više educirati, a kad sam na radiju čuo reklamu od E.ON-a, nazvao sam ih i to je zapravo jedan od prvih i većih koraka koje sam poduzeo ne bih li otvorio svoje poslovanje održivosti - objašnjava nam Jasmin i prilaže pritom računicu za koju se nada da će, ako ne zbog ekoloških onda barem zbog financijskih prednosti, natjerati mnoge iznajmljivače da razmisle o zelenoj tranziciji. 

Jasmin ima kuću od 800 kvadrata, u kojoj živi sa svojom obitelji i u kojoj se nalazi devet apartmana. Za pretpostaviti je da je njihova potrošnja električne energije, a pogotovo u sezoni, iznimno visoka.

Solarne elektrane same se isplaćuju

- Prije ugradnje solara godišnja potrošnja električne energije iznosila mi je 44.000 kWh, s tim da se najveća potrošnja osjetila u srpnju i kolovozu, kad je vrhunac sezone. Prije dvije godine to je koštalo oko 50.000 kuna, a sad je to sigurno i mnogo više od kada je struja poskupjela. S druge strane, solarna je elektrana u godinu dana proizvela 21.000 kWh struje, dakle malo manje od pola naše potrošnje, što nam je uštedjelo gotovo 50% troškova za struju. S ovakvom proizvodnjom solari se isplate za četiri-pet godina - kaže Jasmin.

Dodatno nam ističe da se isplativost očekuje u ovakvom roku ako se za investiciju uspiju priskrbiti sredstva fondova za sufinanciranje, a u suprotnome je rok isplativosti oko osam godina. Jasmin je inače za svoje solarne panele ostvario čak 40% subvencije. Iako je prijavu za subvencije morao sam podnijeti, napominje da su se E.ON-ovi stručnjaci pokazali kao odlična pomoć kod pojašnjavanja smjernica pojedinog programa sufinanciranja i sakupljanja potrebne dokumentacije.

Što se tiče samog procesa ugradnje solara i dogovora s HEP-om, sve je u potpunosti riješila tvrtka za prodaju solarnih elektrana - u ovom slučaju to je bio već spomenuti E.ON.

- Kad su instalirali elektrane, čekali smo još mjesec dana da HEP promijeni brojilo i još mjesec da izdaju potvrdu o trajnom pogonu. I to je bilo to. Ukupna realizacija ove investicije traje oko godinu dana, ali što je malo birokracije kad znate da će se elektrane same isplaćivati? Naime, za njih nisu potrebna dodatna ulaganja, nema mijenjanja baterija ili slično - objašnjava nam Sefer.

Ako se osobno želite uvjeriti koliko je ovo pametna investicija i koliki bi bio iznos uštede na troškovima električne energije uz ugradnju solarnih elektrana, ovdje imate priliku besplatno izračunati svoj solarni potencijal.

Ključ je u održivosti

Kako bi dodatno uštedio na električnoj energiji, naš je sugovornik osigurao da svaki njegov apartman ima magnetnu karticu koja smanjuje potrošnju struje kad gosti nisu u objektu.

- Također, za grijanje i hlađenje koristimo dizalice topline, ali i dalje više trošimo nego što proizvodimo, pa u skorije vrijeme planiramo dogradnju solarne elektrane kako bismo postali potpuno energetski neovisni - kaže Jasmin, koji preko aplikacije mySolarEdge konstantno prati proizvodnju električne energije u svojoj nekretnini. 

Vodeći se plemenitom idejom maksimiziranja pozitivnih i minimiziranja negativnih učinaka turizma, obitelj Sefer u skorijoj budućnosti ima planove čak i zamijeniti svoj dizelski automobil za električno vozilo. Koliko će se iznajmljivača ugledati na Jasmina, tek ćemo vidjeti.

PROMO Gdje se u Hrvatskoj najviše isplati investirati u kućne solarne elektrane?