Solarna energija najizdašniji je izvor energije, a zbog geografskog položaja ulaganje u kućne solarne elektrane sigurna je opcija za sve krajeve u Hrvatskoj. Pitali smo stručnjaka kolika je razlika u investiciji u gradovima na kopnu i na obali
Gdje se u Hrvatskoj najviše isplati investirati u kućne solarne elektrane?
Sadržaj donosi: E.ON Hrvatska
U današnjim, energetski kriznim vremenima, jedna od najboljih opcija za sigurnu, ekološki prihvatljivu i ekonomičnu proizvodnju energije su solarne elektrane. Zbog geografskog položaja i sunčanih sati, kojih je u prosjeku 2000 godišnje, Hrvatska posjeduje golem potencijal za iskorištavanje sunčeve energije. Iako se čini da je početna investicija u solarnu energiju relativno visoka, ugradnja kućne solarne elektrane, dugoročno gledano, isplativa je opcija jer smanjuje račune za električnu energiju, povećava vrijednost nekretnine i ostvaruje se veća energetska neovisnost.
A gdje se u našoj zemlji najviše isplati investirati u kućne solarne elektrane i kad se najranije može očekivati povrat cjelokupne investicije, objasnio nam je Krunoslav Pipinić, menadžer za solarne elektrane za kućanstva iz kompanije E.ON Energija, dio E.ON Hrvatska grupe.
Investicija na kopnu i moru
Razmišljanje ljudi o solarnoj energiji, ističe naš sugovornik, polako se mijenja, kao i osviještenost o dekarbonizaciji našeg okruženja. U Hrvatskoj, gdje sunca ima tijekom cijele godine, ulaganje u kućne solarne elektrane isplati se diljem zemlje, ali postoji razlika u investiciji na kopnu i na obali.
- Primjerice, na Pelješcu ili Hvaru trebat će manja solarna elektrana nego u Osijeku za istu godišnju proizvodnost, što čini glavnu prednost južne Hrvatske u odnosu na ostatak države. Za potrošnju od 5000 kWh godišnje na Hvaru će biti potrebna elektrana od 3,6 kWp , a za istu proizvodnost u Slavoniji će biti potrebno 4,1 kWp, što, naravno, utječe na cijenu - kaže naš sugovornik.
Prilikom ugradnje kućnih solarnih elektrana, objašnjava naš sugovornik, treba pripaziti na nekoliko osnovnih čimbenika. Vrlo često građani žele instalirati elektranu preko cijeloga krova ne vodeći računa o orijentaciji krova i tehnologiji. Veća količina solarnih panela ne znači nužno veću proizvodnost elektrane, ako su oni postavljeni na pogrešnome mjestu. Zato najprije, upozorava Pipinić, treba vidjeti orijentaciju krova, odnosno koji je prostor krova najpogodniji za instalaciju.
- Najbolje je, naravno, postavljanje elektrana na jugozapadnoj strani krova za razliku od sjeverne strane, koja se izbjegava u većini slučajeva. Također, treba voditi računa o preprekama na krovu, poput dimnjaka, odzračnika, krovnih prozora i slično, koji smanjuju iskoristivu površinu krova na koji se kućna solarna elektrana može postaviti, što u konačnici smanjuje i snagu solarne elektrane i ukupnu godišnju proizvodnju. Na kosi krov elektrane se postavljaju u portretnoj orijentaciji (okomito), a na ravnom krovu postavljaju se u pejzažnoj orijentaciji (vodoravno) - pojasnio je Pipinić.
Veća vrijednost nekretnine
Postoje, naime, različite vrste solarnih panela kao što su polikristalni i monokristalni. Upravo su, kaže naš sugovornik, monokristalni paneli za kućanstva najučinkovitiji.
- Monokristalni paneli, za razliku od polikristalnih imaju višu efikasnost i performance. Mi u E.ON-u koristimo monokristalne panele, odnosno razred panela koji je najefikasniji. Trenutne snage panela koje koristimo su 415 W ili 420 W, a iskoristivost solarnih panela stalno raste te je danas standard oko 22% iskoristivosti ćelije - ističe naš sugovornik te dodaje da je prosječni vijek trajanja solarnih panela 25 godina.
- Oni se mijenjaju samo u slučaju štete od vremenskih nepogoda ili mogućega kvara koji je pokriven garancijom. Naši paneli imaju vijek trajanja 25 godina, uz očekivanja da će i nakon 25 godina biti iznad 84,8% svojega kapaciteta. Ako paneli ne zadovoljavaju parametre kvalitete unutar spomenutog roka, E.ON će ih zamijeniti - kaže Pipinić.
Osim što se investicijom u kućne solarne elektrane ostvaruje veća energetska neovisnost, mnogo klijenata, kaže Pipinić, traži instalaciju kućnih solarnih elektrana kako bi podignuli cijenu svoje nekretnine i lakše je prodali.
- Povrat investicije najviše ovisi o cijeni električne energije, što je cijena viša, brži će biti povrat investicije. Povrat investicije je od 8 do 10 godina na trenutnim cijenama električne energije, a građani mogu osjetiti povrat već na prvom sunčanome mjesecu, odnosno nakon prvih proljetnih/ljetnih mjeseci – kaže naš sugovornik.
Iznos uštede na troškove električne energije i svoj solarni potencijal možete izračunati solarnim kalkulatorom, koji je dostupan ovdje. Uz osobne podatke, potrebno je unijeti informacije o vašoj lokaciji, vrsti krova (ravni, kosi, kosi krov s krovnim prozorima), zatim morate izabrati tip strujnog priključka (monofazni, trofazni ili oboje) i na kraju navedite godišnju potrošnju po onom brojilu na koje biste spojili kućnu solarnu elektranu.
Rast snage solarnih elektrana
Bez obzira na to želite li kućne solarne elektrane ugraditi na krov vlastitog doma ili u njih investirati kao tvrtka, dobra je vijest da država, odnosno Fond za zaštitu okoliša, svake godine objavljuje javni poziv kojim subvencionira ugradnju solarnih elektrana čak i do 80%.
- U javnim pozivima definirani su uvjeti koje fizička osoba/tvrtka, ali i građevina i solarna elektrana, moraju zadovoljavati, kao i dokumentacija koju korisnici prilikom apliciranja moraju dostaviti. E.ON korisnicima pomaže prilikom davanja smjernica za prijavu na javne pozive te kompletira svu potrebnu dokumentaciju vezanu za kućnu solarnu elektranu kako bi naši korisnici mogli uspješno aplicirati i ostvariti pravo na subvencije. Tijekom cijelog procesa dajemo korisnicima kompletnu podršku i za projektiranje i instalaciju kućnih solarnih elektrana. Pružamo im podršku i pri puštanju kućnih solarnih elektrana u pogon te smo u konstantnom kontaktu s HEP ODS-om koji kućne solarne elektrane pušta u pogon - ističe Pipinić.
Perspektiva razvoja solarne tehnologije u Hrvatskoj je, smatra naš sugovornik, odlična. Osviještenost ljudi značajno je porasla, a neke stvari, poput prikupljanja dokumentacije ili ugradnje dvosmjernih brojila, dodaje, znatno su se ubrzale.
- Razvoj tehnologija je neminovan. Prosječna snaga solarnih elektrana u zadnjih je godinu dana porasla za 50%, kao i snaga panela. Prije manje od dvije godine standardan panel bio je od 300 do 330 W, a danas je standard od 400 do 450 W, ovisno o proizvođaču - zaključuje Krunoslav Pipinić iz E.ON energije.
EKSKLUZIVNO Prve fotografije s mjesta sudara na A3: 'Zabijali su se jedni u druge. Strahota!'
Nikola je nestao kod Vrlike, iz policije upozorili građane: Ako ga vidite, ne približavajte se!
FOTO Noćni krš i lom u Solinu: Dva auta potpuno razbijena!