Izbor Trumpa loša je vijest za Ameriku, a još gora za Ukrajinu, Europu, NATO i za demokraciju

Donald Trump ponovno je pobijedio na predsjedničkim izborima u Americi.

I nakon sudske presude za miješanje u izbore, izgubljene parnice za silovanje, pokušaja državnog udara šestog siječnja 2021. godine, otkrića da je skrivao tajne dokumente u kupaonici svoje vile na Floridi, dodvoravanja Putinu i Rusiji, najava da će biti diktator i da su ovo zadnji izbori u Americi, nakon milijuna umrlih od korone u njegovu mandatu, nakon kampanje obilježene rasističkim i šovinističkim ispadima, huškanjem na migrante i prijetnji rušenjem američke ekonomije...

I to u vrijeme kad američka ekonomija doživljava procvat, kad je nezaposlenost na rekordno niskim razinama, a burze u rekordnim visinama.

Amerika je odlučila ponovno izabrati Trumpa. 

Napada žene, pobjeđuje žene

Mnogi će navoditi sve moguće razloge te pobjede, ali prije svega treba iznijeti ovaj podatak: oba puta kad je pobijedio u utrci za Bijelu kuću, Trump je nadvladao ženskog protukandidata, prvo Hillary Clinton, a sada Kamalu Harris.

Prije četiri godine uvjerljivo je izgubio od starog i onemoćalog Joea Bidena. Onog koji se povukao iz utrke pod pritiskom svojih savjetnika iz Demokratske stranke, a onda poslao u utrku svoju potpredsjednicu, bivšu državnu tužiteljicu i senatoricu, azijsko-jamajkanskog podrijetla.

Bilo je to očito previše za konzervativnu Ameriku.

Dvaput je birala crnog predsjednika, Baracka Obamu, ali je i dvaput birala Donalda Trumpa nasuprot ženskim, neusporedivo kvalificiranijim kandidatima.

Fašizam u prosperitetu

Kamala Harris imala je savršenu predizbornu kampanju bez ijednog gafa. Donald Trump imao je kampanju obilježenu gafovima. Pa i fašističkim ispadima. I ponovno je pobijedio.

Današnja Amerika vjerojatno je prva država u povijesti koja je u trenucima ekonomskog prosperiteta glasala za političkog radikala, populista, destruktivca koji je govorio da je "Amerika smeće", hvalio Putina, najavljivao radikalnu konzervativnu revoluciju. Amerikanci su nekad bili poznati po tome da glasaju "iz džepa". Sada su mnogi glasali iz strasti. Često niskih.

I dok su ovi američki izbori, u nikad podijeljenijoj državi, među nikad tako dijametralno suprotstavljenim kandidatima - bijeli osuđeni silovatelj i kriminalac protiv crne bivše tužiteljice - bili važni za Sjedinjene Države, oni su možda još važniji za svijet.

Konkretno, za Ukrajinu, za Europu, potom za Bliski istok, onda i za Taivan, Južnu Koreju, kao i za NATO savez kao štit zapadnih demokracija od ujedinjenih autokratskih država pod vodstvom Vladimira Putina.

Izbor predsjednika SAD-a za Hrvatsku i integracije u kojima se nalazi možda je i važniji od izbora za predsjednika Republike.

Ukida sankcije

Trump je u kampanji prijetio odmazdom svojim protivnicima, prijetio medijima i kritičarima, najavljivao deportacije migranata, hvalio se zabranom pobačaja, ukidanjem ministarstva obrazovanja i klerikalno-konzervativnom revolucijom koja izgleda kao scenarij Sluškinjine priče, ali još važnije, Trump je najavljivao ukidanje sankcija Rusiji.

To bi značilo spašavanje Putinove ekonomije, otključavanja ruske blagajne, podmazivanja ruskog vojnog stroja, kao i obustave naoružavanja Ukrajine, što znači da bi se mogao početi ostvarivati plan ruske pobjede. A nakon toga, Putin bi krenuo prema članicama NATO saveza, u kojem glavnu riječ ima - pogodili ste - Trumpova Amerika.

Mnogo toga već je viđeno u prvom Trumpovu mandatu. Svađao se sa svojim saveznicima i kritizirao NATO i EU, dok je prijateljski surađivao s Putinom koji je noćas ostvario svoju najveću geopolitičku i geostratešku pobjedu.

Nije osvojio Ukrajinu, ali je zato osvojio Ameriku.

Podrška diktatorima

Trumpova pobjeda loša je vijest i za Palestince, s obzirom da će Trumpov prijatelj Benjamin Netanyahu dobiti odriješene ruke u napadima na Gazu i Libanon, a možda i dalje od toga.

Loša je vijest i za Tajvan, s obzirom da je Trump nebrojeno puta izrazio divljenje kineskom vođi Xi Jingpinu koji bi mogao replicirati Putinov model u Ukrajini i napokon napasti Tajvan, bez ikakvog otpora Amerike. A pitanje je što će učiniti Sjeverna Koreja pod vodstvom Trumpva prijatelja "Rocket Mana".

I loša je vijest za Europu koja se našla između Trumpove Amerike i Putinove Rusije, što će prisiliti Europsku uniju i nacionalne vlade da preispitaju obrambenu politiku, odustanu od američke pomoći, odnosno pobrinu se da - kako reče nedavno francuski ministar obrane - europska sigurnost ne ovisi o "kućanici iz Wisconsina". Jer sad se vidjelo da Amerikancima ne smeta Putin, koliko im smeta Kamala Harris.

Europljani su u anketama velikom većinom bili za Harris, autokratske države bile su za Trumpa. 

Ugasio je svjetlo

I naravno, nova Trumpova pobjeda loša je vijest za liberalnu demokraciju u svijetu, koja je u SAD-u mogla tražiti pomoć i sigurnost u odnosu na sve mračniju sjenu Putina i njegovih radikalnih saveznika koja se nadvija nad svijet. A sada je i to svjetlo ugašeno i pitanje je kako će Amerika izgledati za četiri godine.

Jer, sad više nije stvar u Donaldu Trumpu, on nije dobio ove izbore, sigurno ne svojom kampanjom. Stvar je u pokretu koji je dobio svoju potvrdu, legitimaciju i osnaženje. Pokazalo se da najgore prijetnje, uvrede, rasističke i šovinističke parole, potkrijepljene lažima i obmanama, nailaze na podršku Amerikanaca i nekadašnja kolijevka demokracije mogla bi postati nešto dijametralno suprotno.

Možda u lijes za liberalnu demokraciju.

Izbor Trumpa 2024. godine izgleda kao da je Amerika 1940. godine izabrala Charlesa Lindbergha koji se protivio pomoći saveznicima u Drugom svjetskom ratu. Sada se Trump protivi pomoći Ukrajini, a sutra Tajvanu, pa možda i istočnoj Europi.

Kamala Harris očito je bila previše za američko biračko tijelo koje u 250 godina godina nije izabralo ženu u Bijelu kuću. Donald Trump kandidat je po njihovoj mjeri.

I po mjeri svijeta kako ga zamišlja Vladimir Putin.