Iskusni programeri u Hrvatskoj mogu zarađivati i do 18.000 kn

Iskusni programeri iznimno su tražena radna snaga, a tako je i u Hrvatskoj gdje početnici mogu zarađivati o 7 do 9 tisuća kuna, a iskusni programeri 18.000 kuna, ali i više, ako imaju specifična znanja, rekli su u srijedu čelnici poznatih hrvatskih IT tvrtki na Bug Future Showu. No, kao veliki problem ističu činjenicu da smo malo tržište i da je teško naći kvalitetne ljude sa specifičnim znanjima te ih zadržati tu. Iako nisu direktni konkurenti i tvrtke poput Nanobita, Fivea ili Asseca bave se različitim djelatnostima, one se bore za iste ljude na našem malom tržištu.

Govoreći o plaćama, Alan Sumina iz Nanobita, najveće hrvatske gaming kompanije, rekao je kako početnici kod njih zarađuju od 8.000 kuna, dok iskusni programeri zarađuju i do 18.000 kuna. No, puno većim problemom vidi naš sustav plaća koji kažnjava takve vrhunske ljude kad im se želi dati bonus ili povišica koje će, kako kaže, pojesti porezi. Slične plaće navode i u programerskoj tvrtki Five, gdje mladi developeri mogu zaraditi od 7 do 9 tisuća kuna, dok je iskusnim programerima plaća iznad 13, a kako je istaknula Ana Petrović iz Fivea, takvi ljudi donose ogromnu vrijednost kompaniji i ne žele staviti limit na zaradu. I dok Igor Gržalja iz Asseca nije otkrio kolike su im točno plaće, naglasio je da mu je zbog plaća developera ponekad krivo što se i on time ne bavi. 

11

Iako developeri i u Hrvatskoj mogu raditi na kreativnim projektima, problem je kako ih zadržati ovdje, jer, kako je istaknuo Sumina, gotovo nitko u Hrvatskoj ne može konkurirati uvjetima kakve nude svjetske kompanije i za poslove koji su u Europi. Oni će svoje najbolje ljude pokušati zadržati opcijama s udjelima u samoj kompaniji. Ana Petrović iz Fivea, koji svu zaradu ostvaruje iz izvoza, navodi kako su plaće jedno, ali da moraju donositi i dobre projekte te da žele svojim zaposlenicima ponuditi iste prilike kao da rade na svjetskim projektima koji te guraju da inoviraš. Sumina je istaknuo i da su se zbog manjka ljudi orijentirali na potragu za vrhunskim ljudima iz cijelog svijeta, pa su doveli stručnjaka iz Velike Britanije, a dovode i jednog Izraelca te imaju nekoliko stranih radnika. Problem je, navodi, u tome što Hrvatska nije tehnološka zemlja te ovdje mogu dobiti vrhunske ljude, ali ne i iskusne ljude. 

Trendovi koje nosi budućnost

Ovogodišnji Bug Future Show otvorila je američka novinarka Myriam Joire koja je govorila o velikim trendovima koji će oblikovati našu budućnost, ali i omogućiti ljudima u cijelom svijetu da žive zdravije, opuštenije ili bolje uz pomoć tehnologije. Jedan od glavnih trendova koji će gurati niz drugih industrija je umjetna inteligencija, koja se već sada nalazi u cijelom nizu uređaja i pomaže da budu još bolji, poput kamera, dronova ili automobila. 5G, koji je jedna od važnijih tema i ovogodišnje konferencije, omogućit će da drastično veći broj uređaja bude povezan, ali i da komunikacijski uređaji budu još manji i učinkovitiji.

Proširena stvarnost iznimno je važna, navodi, jer ponekad trebamo i vizualnu informaciju, a ne samo tekst ili zvuk. Uz fotografiju Rimčevog Concept Onea istaknula je i elektrifikaciju, ali ne samo automobila, već cijelog niza prometnih sredstava i strojeva te inovacije koje će to povući za sobom. Iako su trenutno u žiži interesa kriptovalute, Joire važnijim ističe blockchain, tehnologiju koja počiva ispod toga. Naglašava kako bi ovo moglo promijeniti cijeli niz industrija jer bi decentralizirane informacije mogle promijeniti i neke bazične stvari poput vlasničkih dokumenata, pa će tako uvijek biti poznato tko je bio vlasnik nekog vozila ili novinarskih tekstova, koji će se moći mijenjati i uređivati, ali bi uvijek ostala informacija o tome tko je originalni autor. 

Davor Tremac iz Ubera na konferenciji je govorio o inovacijama na kojima Uber koje bi dodatno trebale mijenjati način na koji se krećemo gradovima. Tako je naglasio UberPool kao uslugu na kojoj rade, a trebala bi omogućiti da ljudi koji dijele istu rutu, podijele i vožnju, s ciljem da se smanji broj automobila na cestama. No, osim toga Uber radi i na samovozećim automobilima, a u Uberu predviđaju potpuno autonomnu vožnju kroz desetak godina. Spomenuli su i neke nove trendove koji se tiču samog urbanizma, pa se tako u nekim gradovima grade zgrade bez parkirališnih mjesta, ali stanari tada mogu dobiti Uber kredite.