Prije 100.000 godina divlje životinje predstavljale su opasnost i pokretale stresne reakcije u tijelima naših predaka kako bi osigurale njihovo preživljavanje. Iste tjelesne reakcije događaju se i danas kad smo suočeni sa stresom: tjelesna temperatura i krvni tlak rastu, počinje znojenje, srce ubrzano kuca, mišići se napinju. No, danas su divlje životinje zamijenili rokovi, stalni sukobi, nedostatak vremena, perfekcionizam, financijski problemi te pokušaj uspostave ravnoteže između profesionalnog i privatnog života.

Kako stres utječe na naše zdravlje te kako ga blažiti, posebice po povratku s godišnjeg odmora kad se vraćamo uhodanoj rutini - poslu, školi, fakultetu i ostalim obvezama, savjetuje Mag. Anita Frauwallner, osnivačica i vlasnica austrijskog Instituta AllergoSan, centra za kompetenciju i istraživanje mikrobioma te utjecaja dobrih bakterija na ljudsko zdravlje.

Pozitivan vs negativan stres

Postoje različite vrste stresa. Onaj kratkotrajan poznat je kao eustres, a djeluje pozitivno, npr. iščekivanje rođenja djeteta ili nervoza pred vjenčanje. S druge strane, ako je osoba dulje vrijeme izložena stresu, bilo na poslu ili u školi, cijeli organizam se dovodi u stalno "alarmantno stanje". Ovaj negativni stres poznat je kao distres, a može dovesti do iscrpljenosti, fizičkih ili psihičkih problema te pogoršati postojeće zdravstvene tegobe.

- Dugotrajni stres može utjecati na bilo koji organ ili sustav u tijelu te dovesti do zatvora, proljeva, sindroma iritabilnog crijeva, žgaravice, gastritisa, glavobolje i migrene, kardiovaskularnih bolesti, ali može uzrokovati i psihičke tegobe poput poremećaja koncentracije i spavanja, nervozu, anksioznost, "burnout" i depresiju - kaže Mag. Anita Frauwallner. - Stres svatko doživljava drugačije. Odgovor na stres ovisi o različitim čimbenicima kao što su genetika, osobnost, iskustvo, uvjerenja i ponašanje, a istraživanja potvrđuju da taj odgovor ovisi i o mikrobioti – skupu mikroorganizama koji se nalaze u crijevima.

Kod 85% ljudi stres utječe na probavne organe, tvrdi Mag. Frauwallner.

- Tijekom dugotrajnog stresa dolazi do smanjenog protoka krvi u crijevima i ona postaju propusna (leaky gut). Uz ova oštećenja u crijevima, crijevna barijera nas više ne štiti od toksina, patogena i alergena, koji bi trebali biti izbačeni iz organizma, jer oni sada slobodno odlaze u krv. U crijevima se aktiviraju upalne tvari, štetne crijevne bakterije mogu se nesmetano razmnožavati, a vi se više ne osjećate dobro, već slabo i bolesno - upozorava magistra.

I hormon sreće potječe iz crijeva

- Znanost je dokazala da su crijeva i mozak povezani te međusobno komuniciraju, a ovaj odnos naziva se os crijeva-mozak. Istraživanja su već pokazala da crijevne bakterije utječu na emocionalno ponašanje, kognitivne procese donošenja odluka, percepciju boli i osjetljivost na stres. Nije ni čudo što se crijeva nazivaju našim drugim mozgom - kaže Mag. Frauwallner. 

Također, dokazano je da stres troši dobre bakterije u crijevima. Budući da otprilike 95% serotonina (hormona sreće) potječe iz crijeva, a utječe na pamćenje i raspoloženje, važno je osigurati dovoljno dobrih bakterija u crijevima kako bismo bili sretni! 

- Psihobiotici su, dakle, žive bakterije koje pozitivno utječu na mentalno zdravlje. One se mogu pronaći u vašim crijevima i u fermentiranoj hrani, ali i u velikim količinama u određenim probiotičkim dodacima prehrani. Djeluju tako da reguliraju os crijeva-mozak, a studije su pokazale da uključivanje psihobiotika u vašu svakodnevnu rutinu može imati niz dobrobiti za mentalno zdravlje, uključujući poboljšanje raspoloženja i kognitivnih funkcija, bolje upravljanje stresom, podršku zdravlju probavnog sustava, uravnoteženi imunosni sustav itd.

Savjet iz prve ruke

Zanimalo nas je kako se Mag. Frauwallner, kao uspješna poslovna žena čiji radni dan dugo traje, nosi sa stresom i koje alate preporučuje.

- Moj radni dan često se proteže do kasno navečer, ali to je zato što sam toliko strastvena u onome što radim – crijevne bakterije, ovi mali, ali važni stanovnici u crijevima moj su život! Činjenica da s našim OMNi-BiOTiC® sinbioticima mijenjamo živote na pozitivan način, čini me istinski sretnom i ispunjenom. Stres je uvijek prisutan, ali važno je nositi se s njim na najbolji mogući način. Pokušavam organizirati svoj dan, napraviti jasne planove i raspored. Dobro je raditi česte pauze; ustanite, protegnite se i duboko dišite te nađite vremena za vježbanje. Izbjegavajte brzu hranu i jedite uravnotežene obroke - kaže sugovornica i savjetuje da ako imate želju za međuobrokom konzumirate hranu za mozak poput orašastih plodova umjesto slatkiša.

- Trudim se ostaviti vremena za hobije i druženje s ljudima koje volim. Puno se smijem, pokušavam biti optimistična i zahvalna za svaki dan, što god se dogodilo. Također, moram reći da će vam sinbiotici pomoći na način koji ne možete ni zamisliti! Opskrbljujući crijeva dobrim bakterijama, smanjit ćete stres i osjećati se opuštenije i optimističnije.

Upozorenje roditeljima

Magistra upozorava kako se svako šesto dijete osjeća preopterećeno svakodnevicom, a škola je najveći uzročnik stresa za djecu. Osim opsežnog gradiva koje se mora naučiti i pritiska okoline, mogu biti prisutne i nesuglasice među prijateljima ili školskim kolegama koje utječu na djetetovu psihu, isto kao i svađe u obitelji ili razvod roditelja. Ispunjen raspored i premalo vremena za igru također mogu biti uzrok stresa.

Postoji nekoliko znakova na koje bi roditelj trebao obratiti pažnju i posumnjati da je dijete pod povećanim stresom: problemi sa spavanjem i prerano buđenje, agresivnost ili učestalo plakanje, gubitak apetita ili tješenje pretjeranim unosom hrane. Osim toga, djetetova crijeva često reagiraju na stalni stres nadutošću, proljevom i zatvorom. Preporučuje se podrška visokokvalitetnim dobrim bakterijama kako bi se osiguralo da stresna razdoblja nemaju dugoročne posljedice na djetetova crijeva. Školarcima, studentima i roditeljima savjetujem OMNi-BiOTiC® STRESS.

- Roditelji bi trebali razmisliti o tome kako se sami nose sa stresom jer su uzor djeci. Sa svojom djecom možete napraviti zajedničku jutarnju rutinu koja uključuje unos sinbiotika prije doručka i tako pozitivno započeti dan. Kad smo pod stresom, samo žaljenje i prigovaranje ne dovodi do pozitivnih rezultata – moramo nešto učiniti. Uzimanje visokokvalitetnog sinbiotika vrlo je dobar početak! Snažna crijevna barijera iznimno je važna kako bismo stres "probavili" na odgovarajući način i zaštitili se od njegovih štetnih učinaka - savjetuje Mag. Frauwallner.