Hrvatski sabor izmijenio je u petak većinom glasova Zakon o Vladi, kao i Zakon o Državnoodvjetničkom vijeću (DOV) i Zakon o Državom sudbenom vijeću (DSV)
VEĆINOM GLASOVA
Hrvatski Sabor izmijenio Zakon o Vladi, te o DSV-u i DOV-u
Izmjenama Zakona o Vladi, koje je podržao 81 zastupnik uz 45 suzdržanih, predviđa se ukidanje imuniteta članovima Vlade ako se radi o koruptivnom djelu za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti.
Takvi će se kazneni postupci moći voditi bez prethodnog odobrenja Vlade. Prema dosadašnjim odredbama, članovi Vlade imali su imunitet od kaznenog postupka za sva djela za koja je kazna do pet godina zatvora.
Izmjenama zakona o DOV-u i o DSV-u dodatno se uređuje postupak imenovanja pravosudnih dužnosnika i okolnosti prestanka dužnosti, kao i pitanja vezana uz plan popunjavanja slobodnih mjesta i institut premještaja.
Također se povećava odgovornost i transparentnost rada pravosudnih dužnosnika. Uređuje se stegovna odgovornost sudaca, te uvodi novo stegovno djelo - nedavanje suglasnosti za provođenje sigurnosne provjere.
Kao stegovno djelo neurednog obnašanja dužnosti definira se i nastup zastare zbog nepoduzimanja radnje u postupku bez opravdanog razloga.
Sucima se narušava autonomija
Diže se i norma sudaca s 80 na 100 posto za uredno obnašanje dužnosti.
Uoči glasovanja nezadovoljstvo tim zakonima izrazila je Dalija Orešković (Centar). Ponovila je da saborski zastupnici u vijećima ne bi trebali bodovati kandidate za pravosudne dužnosnike te da bi ih trebalo maknuti iz vijeća.
Sandra Benčić (Klub zeleno-lijevog bloka) kaže da je Hrvatska na dnu ljestvice u EU-u po povjerenju građana u pravosuđe, a sucima se narušava autonomija jer su stegovno odgovorni ako odbiju sigurnosnu provjeru. Sigurnosnu provjeru sudaca svakih pet godina nema nijedna članica EU-a, to je pritisak izvršne vlasti na suce i pravosuđe, rekla je.
Sabor je također ukinuo Zakon o ovjeravanju potpisa, rukopisa i prijepisa star skoro 50 godina, te izmijenio Zakon o Zakladi „Hrvatska za djecu”, kako bi ga uskladio sa Zakonom o zakladama.
Prihvaćeno je i nekoliko izvješća, među kojima o razvojnoj pomoći Hrvatske inozemstvu i o radu za Vijeća za elektroničke medije za 2020., o radu Agencije za zaštitu osobnih podataka za 2020. i 2021. te o poslovanju Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata za 2021.
Sabor: Usvojene izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku
Saborski zastupnici u petak su većinom glasova usvojili izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku (ZKP) kojem je cilj modernizirati, pojednostaviti i ubrzati sudske postupke.
Za te izmjene i dopune zakona glasovalo je 79 zastupnika, 10 suzdržanih i 37 protiv.
Zastupnici su većinom glasova odbili zaključak Kluba Socijaldemokrati da se izmjene i dopune tog zakona upute u treće čitanje.
Izmjenama ZKP-a drugostupanjski žalbeni sud ubuduće će samo jednom moći ukinuti presudu i vratiti predmet prvostupanjskome sudu na ponovno postupanje s preciznim uputama koje činjenice trebaju razmatrati.
Prije glasovanja Natalija Martinčević (Klub HSLS i Reformista) ponovila je na je Narodna stranka - Reformisti pripremila izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku o čemu su obavijestili i javnost.
Također, u konzultacijama s ministrom pravosuđa i uprave Ivanom Malenicom i premijerom Andrejem Plenkovićem dogovorena su rješenja koja su trebala biti ugrađena u novi zakon još 2021. godine.
"Nažalost, nakon dvije godine novog cjelovitog zakona još nema. Donose se tek izmjene i dopune, pa ćemo stoga sada u proceduru uputiti tekst prijedloga zakona koji je do sada već trebao biti usvojen", poručila je.
Upozorila je i da EU i hrvatski građani, Hrvatsku s razlogom percipiraju kao koruptivnu državu ocijenivši kako se tu radi o "dubinskoj, sistemskoj korupciji koja prožima lokalnu samoupravu, državne institucije i javne tvrtke".
Martinčević je kazala i da smo svjedoci neefikasnosti pravosuđa u procesuiranju otkrivene korupcije, posebno kada se radi o kaznenom progonu državnih dužnosnika jer ti procesi traju desetak i više godina.
Stoga predlažu da se kaznena djela državnih dužnosnika raspravljaju na sudu u kontinuitetu do okončanja prvostupanjskog postupka, a ne kao sada odgodom na odgodu pa dokle ide, a ide beskonačno. Zato, kada drugostupanjski sud zaprimi spis povodom žalbe - mora donijeti odluku unutar godine dana.
Mišel Jakšić (Klub SDP-a) upozorio je kako te izmjene ZKP-a i svih ostalih pravosudnih zakona koji su danas na dnevnom redu nisu dovoljne. Upozorio je da stanje u pravosuđu nije dobro i da je ono rak rana povjerenja u hrvatske institucije, a povjerenje građana u naše pravosuđe je najniže u EU.
"Nije dovoljno da idemo u proceduru sa zakonima protiv kojih je struka, sve četiri katedre Pravnih fakulteta u Hrvatskoj, protiv kojih je Kazneni odjel Vrhovnog suda koji bi trebao raditi po tim predmetima", upozorio je.
Jakšić je kazao i da se boje da to o čemu će dana glasovati samo nešto što će "pokazati Bruxellesu" i malo se pokazati da želimo biti "dobri đaci".
"Ali građanima Hrvatske ćemo poslati poruku - da, svjesni smo da imamo rak ranu. Ali, hajdemo je liječiti aspirinom ili sprejom protiv komaraca.
Zastupnici su većinom glasova usvojili i konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku kojim se nastoji unaprijediti sustav građanskopravne zaštite, osigurati provedba propisa EU te digitalizirati pravosuđe.
Zastupnici su većinom glasova usvojili i Zakon o elektroničkim komunikacijama te izmjene i dopune Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
