Misija uključuje letjelicu pod nazivom Europa Clipper koja putuje na jupiterov mjesec pod nazivom za koji se smatra da sadrži izvanzemaljski život.
Halo, ima li koga? Čudesni pothvat NASA-e! Šalju brod u svemir i traže vanzemaljce
Sudeći po izvještajima iz NASA-e, Jupiterov mjesec Europa ispod svoje zamrznute površine ima dvostruko više slane vode nego Zemlja. NASA smatra da je ta vodena površina mogući dom mikroorganizmima koji su građom i veličinom slični onima na Zemlji. Najveći svemirski brod koji je NASA izgradila za neku planetarnu misiju će proletjeti pored Marsa i vratiti se oko Zemlje prije nego što poleti prema Jupiteru gdje bi trebao stići 2030. godine. Misija vrijedna pet milijardi dolara neće tražiti sam život na Galilejanskom mjesecu nego će tražiti tragove organskih spojeva i plinove koje oslobađa mjesec kako bi procijenili je li nastanjiv piše The Guardian.
- Ovo je prilika da istražimo ne svijet koji je možda bio naseljen prije nekoliko milijardi godina, nego svijet koji je možda nastanjiv danas, upravo sada- rekao je znanstvenik koji sudjeluje na misiji, Curt Niebur.
Svemirska letjelica je preko 30 metara dužine zbog ogromnih solarnih panela koji omogućavaju let tako daleko od Sunca.
Letjelica sa sobom nosi kamere za mapiranje mjesečeve površine i radar za zavirivanje ispod debele ledene površine koja prekriva Europu. Prijašnja promatranja Europe su dostavila zanimljive dokaze o podzemnom oceanu ispod sloja leda koji sadrži dvostruko više slane vode od Zemlje. Dokazi života na tom mjesecu bi se mogli pronaći na vodi koja je izbačena na površinu.
Jedna od najvećih opasnosti za letjelicu je ogromna količina radijacije koja se nalazi oko Europe. Jupiter je okružen golemim magnetskim poljem koje baca čestice pod nabojem na Europu. Svaka letjelica koja pokuša letjeti oko Europe odmah dolazi u doticaj s ogromnom količinom radijacije. Zbog opasnosti od radijacije elektronika Europe Clippera je smještena u aluminijski oklopljenom trezoru. Letjelica neće orbitirati oko samog mjeseca, nego će kružiti oko Jupitera, odakle će izvesti 49 kružnih preleta oko Europe. Svaki prelet oko Europe koji će trajati manje od jednog dana, izložit će sondu zračenju jednakom milijun snimaka prsnog koša.
Osim štete koju uzrokuje, radijacija može imati i svoje benefite. Ako visokoenergetske čestice razdvoje molekule vode na kisik i vodik u atmosferi oko Europe, dio kisika može dospjeti u ocean i osigurati energiju za mikrobe.
- Voda je neophodna za život i ako ćemo negdje u svemiru pronaći život, vrlo je vjerojatno da ćemo ga pronaći na ledenom mjesecu kao što je ovaj- rekla je dr. Caroline Harper iz svemirske agencije UK-a. Osim NASA-e i Svemirska agencija UK-a sudjeluje u istraživanju jupiterovih prirodnih satelita. Oni vode svoju misiju u kapsuli Europske
svemirske agencije.