Godina dana s cjelodnevnom školom: ‘Učenici su upisali najbolje škole bez instrukcija...’

Nitko se nije ispisao, nastavnici nisu imali prigovore, više od 200 učenika bilo je upisano u B2 aktivnosti. Godina je prošla jako dobro, kaže nam Anđelko Bošnjak, ravnatelj OŠ Novi Marof, jedne od 62 osnovne škole u Hrvatskoj koje su se lani uključile u projekt cjelodnevne nastave.

PRIKUPLJAJU ISKUSTVA Cjelodnevna škola: Sve je još u povojima, nema konačne ocjene

Najveći je to projekt Ministarstva znanosti i obrazovanja u mandatu Radovana Fuchsa, čiji je cilj da se u cjelodnevnu nastavu uključe sve škole 2027. godine. Projekt je dočekan s brojnim kritikama, čak i pobunom dijela roditelja. Konkretno, u OŠ Novi Marof dio roditelja je organizirao i prosvjede, nezadovoljni jer ih se nije pitalo o ulasku škole u projekt, te o najavljenom produljenju nastave. 

'Svi su ostajali do 17 sati'

Cjelodnevna nastava zamišljena je kao program obavezne nastave, obogaćenog i potpomognutog učenja te izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti, u kojem učenici u školi provode više vremena nego u klasičnoj nastavi. Svi su u jednoj smjeni, povećana je satnica hrvatskog jezika i matematike za jedan sat dnevno, a uvedeni su i neki novi predmeti. Ravnatelji s kojima smo razgovarali kažu kako ono oko čega su se roditelji najviše brinuli, predugi ostanak djece u školi, nikome na kraju nije bio problem.

- Imali su organizirane brojne aktivnosti, u kategoriji B1 imali smo 52 grupe: ples, povijest, geografija, robotika... U kategoriji B2, izvanškolskih aktivnosti, bilo je organizirano više sportova: tenis, stolni tenis, hrvanje... Na rukomet je išlo 40 učenika, na nogomet 80. Bilo je upisano više od 200 učenika i već pitaju za sljedeću godinu - rekao je ravnatelj Bošnjak i dodao:

- Obavezna satnica završava oko 13.30 sati, no 17 sati je stalno puna škola. Kod nas su i prije učenici u velikom broju pohađali produženi boravak. Roditelji su se bunili da žele biti više s djecom, no iako mogu ići kući u 13.30, svi idu kući u 17 sati te sudjeluju na aktivnostima. Problem nam je bio organizacija za djecu koja, primjerice, utorkom i četvrtkom popodne imaju rukomet pa imaju 'rupu', a žele ostati u školi, Uspjeli smo se pokriti s učiteljicama iz bivšeg produženog boravka koje plaća Grad, no to bi trebalo sustavnije riješiti.

40 eura po učeniku

Od Ministarstva su za B1 aktivnosti dobili 104.000 eura, a za B2 su provoditelji (klubovi, udruge) dobivali po 40 eura mjesečno. Ravnatelji ističu kako je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih poštovalo sve rokove isplate.

Posebno su zadovoljni nastavom.

- Godina je prošla uspješno, rezultati nacionalnih ispita su nam odskočili u odnosu na prethodne dvije godine. Vidi se pomak nabolje u svim predmetima, a to se vidi i na upisima u srednje, zbog povećanog broja hrvatskog i matematike. Jedna mama nam se pohvalila da joj je dijete bez priprema i instrukcija, uz sat i pol ponavljanja kod kuće, osvojilo maksimalne bodova iz matematike na upisu u Prirodoslovnu gimnaziju - kaže nam Boris Počuča, ravnatelj OŠ "Ivan Cankar", jedine zagrebačke škole u eksperimentalnom programu cjelodnevne nastave.

Previše izvanškolskih aktivnosti

Ipak, učenje kod kuće ni u cjelodnevnoj nastavi ne može se izbjeći, kažu naši sugovornici. U školi se definitivno stignu odraditi zadaće i ponavljanje iz predmeta poput matematike. No predmete poput geografije i povijesti trebalo je učiti kod kuće.

- Učenici viših razreda u početku su osjećali zamor. Njima se satnica ipak produljila, učenici do 3. razreda i prije su imali produženi boravak pa nisu toliko osjetili promjenu. No mnogi stariji učenici poslije škole imaju razne izvanškolske aktivnosti, a dio učenja mora se odraditi kod kuće. Ipak, smatram da bi škola morala biti prioritet, neka djeca zaista imaju previše aktivnosti - ističe Počuča.

U ŠKOLAMA 445.000 UČENIKA Ministar hvali cjelodnevnu nastavu: Povećao se broj djece u svim školama u projektu

On dodaje kako je njihove učenike i nastavnike posebno oduševio predmet "Svijet i ja", uveden kao alternativa vjeronauku. Kurikulum koji obuhvaća široki spektar tema, od građanskog odgoja, humanizma pa do aktualnih tema pokazao se iznimno zanimljivim i korisnim. Nažalost, pohađalo ga je tek 597 učenika od njih gotovo 12.000 u cjelodnevnoj nastavi. Od tog broja, gotovo četvrtina, njih 140, slušalo ga je upravo u OŠ "Ivan Cankar". Bilo bi bolje, smatra Počuča, da je "Svijet i ja" ponuđen kao izvannastavna aktivnost ili izborni predmet.

'Svijet i ja' imao slab odaziv

Većina učenika ipak se odlučila za vjeronauk, što nije začuđujuće, s obzirom na to da je većina škola u cjelodnevnoj nastavi iz manjih, tradicionalnijih sredina. Podsjetimo, ni jedna škola iz Rijeke i Splita nije uključena u projekt, a većina škola ima do najviše 300 učenika. To bi, smatra dio prosvjetnih stručnjaka, mogao biti problem kod analize projekta jer nema relevantnog uzorka.

Zaposlena su 54 kineziologa, otkaza nije bilo. Učiteljice produženog boravka dobile su zaduženja u potpomognutom i obogaćenom učenju te izvannastavnim okolnostima. One su ipak najlošije prošle s povećanjem plaće. Dok su ostali zbog povećanja satnice dobili povećanje na plaću i do 15 posto, njima je taj dodatak oko 5 posto. No, kaže Bošnjak, kod njih su bili zadovoljni i oni koji su glasali protiv cjelodnevne jer nisu htjeli toliko povećanje posla. Ipak, dio nastavnika dobio je ugovor samo dok traje projekt. Ako se prekine, i oni ostaju bez posla, kažu nam.

ODLUKA VLADE Zaposlenicima koji sudjeluju u cjelodnevnoj školi dodatak na plaću od pet do 25 posto

Najveći izazov školama bilo je sastavljanje rasporeda zbog dodatnih sati hrvatskog i matematike te preklapanja predmeta. U OŠ Novi Marof, kaže ravnatelj, raspored su prilagođavali pet puta tijekom godine.

Hoće li biti značajnijih izmjena u programu, znat će se do početka nove školske godine. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja provodi vrednovanje i praćenje provedbe pa će promjene ovisiti o toj analizi, zaključuju u ministarstvu.