Sve manji broj djece bolno je pitanje, kazao je ministar obrazovanja na početku nove školske godine. Ove je godine u škole upisano oko 700 prvašića manje nego lani
Ministar hvali cjelodnevnu nastavu: Povećao se broj djece u svim školama u projektu
Svim učenicima sretan početak škole, dat ćemo sve da im ova školska godina protekne u sreći i zadovoljstvu. Zahvala svima koji su godinama radili na osmišljavanju projekta cjelodnevne škole, ali i Svjetskoj banci, koja je osigurala povoljne uvjete kreditiranja, rekao je jučer svim školarcima i nastavnicima Radovan Fuchs.
Ministar znanosti i obrazovanja čestitku je poslao iz osječke OŠ Mladost, jedne od 62 škole uključene u projekt cjelodnevne nastave. Ministar je s ravnateljem Josipom Jukićem te čelnicima Osijeka i Osječko-baranjske županije obišao školu. Svi učenici imaju besplatne udžbenike i sav dodatni materijal, pa ih je sve to dočekalo na klupama. Škola je svježe obojena, u holu i dnevnom boravku postavljene su mnoge šarene vreće za odmor, učiteljice su se smiješile, iz kuhinje je sve mirisalo na pripremu ručka.
Sve škole imat će kuhinje, jednake uvjete...
- Svake godine će se evaluirati postignuća škole, učenika i učitelja, korigirat će se i poboljšavati. U međuvremenu ćemo izgraditi nove kapacitete po Hrvatskoj i do 2027. sve će škole raditi u jednoj smjeni, imati jednake standarde učionica, dnevnih boravaka, kuhinja. Neke će ići u dogradnju, a neke ćemo sagraditi - kazao je Fuchs i dodao kako za sve to na raspolaganju Hrvatskoj stoji više od 1,7 milijardi eura beskamatnog zajma.
Sad u raspodjelu školama koje su u pripremi ide 3,9 milijuna eura. Nakon toga aktivirat će se novac iz fonda zvanog Milijarde, iz kojega će se graditi više od 600 školskih objekata i 450 sportskih dvorana. Predviđeni su i novi vrtići.
- S terena doznajem da se broj djece u svim školama koje su ušle u ovaj program znatno povećava. Roditelji prepoznaju dobrobiti cjelodnevne škole - istaknuo je ministar.
Na pitanje novinara koliko će djece ići u nove škole i vrtiće s obzirom na to da nas je sve manje ministar je rekao kako je to bolno pitanje.
- Demografski smo loše. Djece je sve manje, umjesto sve više. Nažalost, nisam demograf, pa ne mogu odgovoriti na to pitanje - zaključio je Fuchs.
Grade centralnu kuhinju za sve škole
Cjelodnevna nastava zahtijevala je i edukacije nastavnika o novom pristupu nastavi, tiskanje novih udžbenika te prilagodbu školskih kuhinja na tri obroka dnevno za učenike.
- Grad Osijek kreće u izgradnju centralne školske kuhinje, koja će opskrbljivati sve osnovne škole i vrtiće, pa će sva djeca imati jednak obrok. To nam je važno jer nemaju sve škole jednake kuhinje, a neke ih nemaju uopće. Neka djeca su zakinuta, a mi želimo da svi jedu zdravo - rekao je gradonačelnik Osijeka Ivan Radić.
Grad Osijek osnivač je 20 osnovnih škola. Od toga 10 ima jednosmjensku nastavu, a za druge pripremaju proširenje.
- Najvažnije mi je da dijete u školi rješava zadaću, ponavlja, ima dodatna objašnjenja umjesto instrukcija koje smo mi plaćali, ima tri obroka, ima vremena baviti se dodatnim aktivnostima u školi ako želi - kazao je Dalibor Radman, otac učenika škole Mladost, i dodao kako je u početku bilo otpora roditelja prema toj ideji, ali to je zato što nisu imali dobre informacije o svemu.
- Dok sam studirala, ovaj sam način školovanja zamišljala idealnim, da djeca sve nauče u školi, da imamo smanjenu papirologiju i veću kreativnost u radu. Imamo više vremena vježbati matematiku i hrvatski jezik, što je do sada uvijek bio problem - kazala je Zeta Delić, učiteljica razredne nastave.
Najviše su zabrinuti učenici 7. i 8. razreda, koji se pripremaju za nacionalne ispite i srednje škole.
- Pitala sam ih žele li sudjelovati u izvanškolskim aktivnostima popodne i većina je rekla da želi. Djeci koja žele stjecati druga znanja to nije problem - kazala je Zorica Mohnacki, nastavnica prirode i kemije.
Ručkovi iz studentske menze
A svečano je bilo i u drugim školama. Jedna od manjih koje su ušle u cjelodnevnu nastavu je OŠ Zagvozd u Imotskoj krajini. To je jedna od pet škola iz Splitsko-dalmatinske županije koje su se prijavile u projekt. Upravo u ovoj županiji većina škola uopće nema kuhinje i tek počinju uređenje.
- Odlučili smo dati potporu i osnažiti pet škola u cjelodnevnoj nastavi kako bi one prve stekle iskustva. Svjesni smo da je to nužnost i da je budućnost takva da će svi 2027. godine ući u taj program - rekao nam je Tomislav Đonlić, pročelnik za prosvjetu SDŽ-a.
Jedna od tih škola je i OŠ Ivana Mažuranića u Obrovcu Sinjskom, koju pohađaju 243 učenika u matičnoj i tri područne škole.
- Uredili smo blagovaonicu i prostoriju u kojoj ćemo imati prihvat hrane sa svom potrebnom opremom. Za sada ćemo hranu dobivati iz studentske menze Split - kazao nam je ravnatelj Tomislav Budimir, koji je opremio učionice dodatnim didaktičkim materijalima. Kaže kako je dio novca dobio od županije te kako se nada da će njegova škola dobiti od MZO otprilike pola milijuna eura za eksperimentalni program cjelodnevne škole.
Jedina škola u Zagrebu koja ide u cjelodnevnu nastavu je OŠ Ivana Cankara.
- Za cjelodnevnu nastavu smo i prije bili spremni. Nama se ništa ne mijenja osim 45 minuta duljeg obaveznog boravka djece u školi. Sve ostalo smo imali prije, prehranu od prvog do osmog razreda, tople obroke, jako puno izvannastavnih aktivnosti i opremu, koju ćemo sad malo modernizirati i zamijeniti boljom - kaže nam ravnatelj Boris Počuča.
Kako je dodao, ministarstvo im je u početku dalo 300.000 eura za uređenje, a nakon toga još gotovo 406.000 eura i pozajmnicu od oko 30.000 eura. Roditelji su puni podrške, oni su cijelo vrijeme bili informirani o etapama, kaže Počuča.
- Za sada nam to ne zvuči loše. Dosad su djeca bila na cjelodnevnom boravku, tako da im ovo nije nešto novo ni drukčije, oni se školi svakako vesele. Brine nas samo kako ćemo to uskladiti s ostalim izvanškolskim aktivnostima na koje već idu, ali vjerujem da bi moglo biti dobro - kaže nam mama kojoj dvoje djece pohađaju Cankara.