Alojzije je najpoželjniji macan: Zavodit će samo velike mačke

Nakon što su prošle godine u sklopu projekta jačanja populacije risova u Hrvatskoj i Sloveniji iz Rumunjske stigli mužjaci Doru i Goru (prvi je pušten u Gorskom kotaru, u Nacionalnom parku Risnjak, drugi u Sloveniji), sada je s Karpata došao novi šarmer koji treba zavoditi najveće mačke u Evropi. Ime mu je Alojzije, već je od milja prozvan Lojzek, ima 21 kilogram i ulovljen je u Rumunjskoj prije mjesec dana, a pušten je u divljinu na Paklenici u petak.

5

Ris je ispušten u kanjonu Velike Paklenice okružen tišinom, članovima projektnog tima i suradnicima, a čim su se vratašca prijenosne kutije otvorila, Alojzije je u nekoliko sekundi odjurio u prostranstva Velebita. Zbivalo se to na jednoj maloj livadi okruženoj šumom i stijenama, tako da se brzo izgubio u sigurnosti divljine. Nakratko je tek zaustavio pogled na objektivu istraživača Vedrana Slijepčevića, a taj je fantastičan trenutak, pak, svojim fotoaparatom ovjekovječio Marko Matešić, fotograf koji je snimio neke od najfascinantnijih prizora iz hrvatske prirode i divljine.

Alojzijevo kretanje pratit će se pomoću telemetrijske ogrlice te mreže fotozamki postavljenih u šumama Like i Gorskog kotara, a uži dio tima istraživača koji su se pobrinuli da Alojzije krene velebitskim stazama činili su Magda Sindičić, Tomislav Gomerčić, Ira Topličanec s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, Ivana Selanec, Ivan Budinski, Zdravko Budimir, Melani Glavinić iz stručne udruge za zaštitu prirode BIOM te Vedran Slijepčević s Veleučilišta u Karlovcu. 

Prošle godine u Hrvatskoj je obitavao 51 odrasli ris i 26 mladunaca. No, među njima nije bio Doru, njega je ubrzo nakon prošlogodišnjeg puštanja u Gorskom kotaru ljubavni zov odveo u Sloveniju, pa naši istraživači vjeruju da će za Lojzeka biti dovoljno prostora u hrvatskoj divljini, doduše nešto južnije.

- U slučaju da ris ispušten u Hrvatskoj ode u Sloveniju, ili obrnuto, kolege istraživači iz zemlje u kojoj se ris trenutno nalazi nastavljaju istraživanja. Izuzetno dobro smo svi povezani i koordinirano pratimo njihovo kretanje, pojašnjavajavaju nam znanstvenici uključeni u projekt.

Tako je znanstvenim metodama istražena i romansa slovenskih risova, pa se zna da je ris Goru u Sloveniji sreo ženku Teu koja je bila označena telemetrijskom ogrlicom u sklopu jednog drugog slovenskog projekata praćenja risova, a 70 dana kasnije Tea je na svijet donijela ženkicu koju su znanstvenici nazvala Mala. DNK analiza potvrdila je tada prvo uspješno miješanje risova s Karpata s našom, dinarskom populacijom.

Pokretanje videa...

00:13

Kad su Doru i Goru pušteni u Hrvatskoj i Sloveniji, naše je znanstvenike silno brinula žilet-žica koju su slovenske vlasti postavile na državnoj granici. Ali risovi se, začudo, znaju dobro nositi s tom užasavajućom preprekom.

- Da, žilet-žica je prisutna na granici, ne baš dužinom cijele granice, a Goru i Doru su ju prelazili bez ikakvih problema. U početku projekta smo se jako bojali utjecaja te žice na razdvajanje postojeće populacije i otežavanje tijeka cijelog projekta, ali evo, izgleda da trenutna razina fragmentacije koju žilet žica uzrokuje risovima ne zaustavlja migraciju, ali određen negativan utjecaj nesumnjivo ima, kaže nam Vedran Slijepčević. 

- Za projekt nam je bitno da risovi ostanu u populaciji. To može biti u Hrvatskoj, u Sloveniji pa čak i u BIH - bitno je da prežive što dulje, ustanove teritorije i razmnožavaju se. Doduše, njihovo praćenje u BiH bi bilo komplicirano, tako da nam odlazak risova u BiH i nije poželjna varijanta, napominje Slijepčević. 

Jedan mužjak pokriva teritorij od 200 do 400 kilometara četvornih, dok se ženke kreću na području od stotinjak kilometara četvornih. Premda se do sad u stručnoj literaturi tvrdilo da se ženka i mužjak sastaju samo tijekom parenja, upravo su naši stručnjaci došli do uzbudljivih spoznaja koje otkrivaju da mužjaci vode brigu o ženkama i izvan vremena u kojem se moraju koncentrirati na nastavak vrste. 
Tako je Vedran Slijepčević, dr. med. vet., terenski istraživač u projektu LIFE Lynx, nedavno ispričao da su detektirali kako se mužjaci i ženke povremeno druže i sastaju izvan sezone parenja, pa su par navrata čak registrirali i mužjaka koji dijeli plijen sa ženkom! Naravno, i to čini imajući na umu cilj koji treba ostvariti upravo u sezoni parenja- lakše će pridobiti ženku kojoj može pokazati da zna pribaviti hranu.

Dobra je vijest za kraj i da su Goru i Doru živi i zdravi, kaže nam sada Slijepčević i otkriva da tek kreće velik posao u kojem se treba ustanoviti koliko njih dvojica imaju potomaka: - S njima je sve u najboljem redu, ove godine ćemo uložiti velik napor u uzorkovanju genetskih uzoraka ovogodišnjih risića na njihovim teritorijima kako bismo ustanovili njihov reproduktivni uspjeh, odnosno širenje njihovih gena u populaciji.

- Sada smo jedan korak bliže zdravoj i održivoj populaciji risa u našim krajevima! Svi iz tima smo vrlo sretni što možemo sudjelovati u ovako važnom projektu za očuvanje naše bioraznolikosti. Ovom prilikom zahvaljujem svim partnerima i suradnicima, te financijerima na podršci bez koje ne bismo uspjeli, poručila je Magda Sindičić, docentica s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koordinatorica hrvatskog djela LIFE Lynx projekta.

- Ponosni smo što je Nacionalni Park Paklenica risu Alojziju postao novi dom. U LIFE Lynx projektu sudjelujemo od samog početka, i velika nam je čast što možemo i izravno pomoći oporavku populacije risa. Nadamo se da će se Alojzije uistinu udomaćiti, zavoljeti Velebit, i kod nas pronaći sve što mu treba.” izjavila je ravnateljica JU NP Paklenica, Natalija Andačić. Zanimljivo je da je Alojzije u zadnji tren stigao iz Rumunjske, jer su se nad njegovim transportom opasno nadvila moguća ograničenja zbog situacije s koronavirusom. Put je trajao 17 sati i prošao je bez ikakvih zastoja. 
- Ovom risu odlučili smo dati ime Alojzije, u čast pokojnog ing.šumarstva Alojzija Frkovića. Gospodin Frković je bio jedan izuzetan čovjek koji je dao poseban doprinos praćenju populacije risa kao i hrvatskom lovstvu, i na ovaj simboličan način želimo mu iskazati zahvalu, izjavio je na kraju Vedran Slijepčević, u ime Veleučilišta u Karlovcu koje je partner na LIFE Lynx projektu. LIFE Lynx projekt se provodi u razdoblju 2017. - 2024. godine, pod sufinanciranjem Europske komisije, Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti, Ureda za udruge Republike Hrvatske, Euronatur Fondacije te Ministarstva za okolje in prostor Republike Slovenije. Planirano je naseljavanje ukupno 14 risova iz Karpata u Dinaride, 4 u Hrvatsku te 10 u Sloveniju.