Oboje su osuđeni na uvjetne kazne zatvora s time da u roku od dvije godine uplate oštećenoj župi novac u visini počinjene štete, 1,3 milijuna eura. Ako ne vrate novac, uvjetna osuda se može opozvati
Fra Šime i bankarica ipak neće u zatvor zbog nezakonite prodaje zemljišta. Moraju vratiti novac
Visoki kazneni sud odbio je žalbu državnog odvjetnika i potvrdio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Splitu kojom su fra Šime Nimac i bankarica Jasmina Bilonić, on zbog zlouporabe položaja i ovlasti, a ona jer ga je poticala, nepravomoćno osuđeni.
Oboje su osuđeni na kazne zatvora u trajanju od godine dana s tim da im je izrečena uvjetna osuda tako da se kazna neće izvršiti ako u roku od četiri godine od pravomoćnosti presude ne počine novo kazneno djelo. Također moraju u roku od dvije godine vratiti 1,3 milijuna eura. Ako ga ne vrate uvjetna osuda se može opozvati.
Podsjećamo, Nimac, inače rodom iz Lišana Ostrovičkih je kao župnik u Baškoj Vodi 2012. bez znanja i pisanog odobrenja Nadbiskupijskog ordinarijata Splitsko-makarske nadbiskupije i tadašnjeg nadbiskupa Marina Barišića sklopio ugovor o kupoprodaji gotovo 40 tisuća četvornih metara u Baškoj Vodi za 1,3 milijuna eura. Nakon uplate je prebacio novac na svoj račun. Učinio je to na temelju tri naloga za isplatu, a na nagovor fatalne bankarice Bilonić.
Na zadnjem ročištu prije dvije godine, optuženi su priznali krivnju i pokajali se, a nakon što su cijelo desetljeće krivnju poricali u dobili uvjetne kazne.
Visoki kazneni sud odbio je žalbu državnog odvjetnika koji je tražio da se optuženici osude na bezuvjetne kazne zatvora u primjerenom trajanju. Nimac i Bilonić su u odgovoru na žalbu predložili žalbu državnog odvjetnika odbaciti, a podredno odbiti.
- Visoki kazneni sud žalbu državnog odvjetnika nije ocijenio osnovanom tj. prihvatio je izrečenu uvjetnu osudu uz primjenu posebne obveze popravljanja štete kao kaznenu sankciju primjerenu počinjenom kaznenom djelu kao i ličnostima oba optuženika, koja će ostvariti svrhu kažnjavanja. Time će se u dovoljnoj mjeri izraziti društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela, jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecati na optuženike kao počinitelje i sve druge da ne čine kaznena djela, kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja te omogućiti počinitelju ponovno uključivanje u društvo, stoji u obrazloženju.