Financije su neizbježan dio svačijeg života. Koje su, prema ekonomskim stručnjacima faze naših "financijskih" života i kako možemo bolje donositi odluke?
Financijske odluke: jeste li spremni za život bez mirovine?
Prema nekim shvaćanjima, financijski se mogu izdvojiti tri životna razdoblja:
1. Razdoblje učenja - gdje dominira edukacija i obrazovanje
2. Razdoblje zarađivanja
3. Zlatno razdoblje - faza nakon zarađivanja, koju bi se moglo nazvati razdoblje služenja, gdje ili služimo sebi radeći ono što smo si godinama uskraćivali, ili drugima pridonoseći još više nego prije ali većina ljudi iskusi ovo razdoblje kao financijsku oskudicu – preživljavanje im je jedina briga.
Svi naši financijski ciljevi se postavljaju i ostvaruju u fazi zarađivanja. U našem životu, tijekom radnog vijeka, imamo duže razdoblje u kojem možemo štedjeti, ulagati i mijenjati stvari. Pri tome moramo voditi računa o našim bitnim životnim ciljevima kao što je stvaranje doma, obitelji, karijeri, školovanju djece ali isto tako o životu nakon umirovljenja. Da bi to mogli postići nužno je financijsko planiranje i to sada jer za to nismo nikad niti premladi niti prestari. Nikada nije prekasno da svoje financijske snove pretvorimo u stvarnost ali uvijek će postojati isprika da to ne učinimo.
5 pravih financijskih ciljeva
Udobna mirovina
Ako želimo isti životni standard i nakon što više ne zarađujemo moramo na vrijeme postaviti dobar plan i pridržavati ga se. Svakodnevno smo svjedoci kako današnji umirovljenici sve teže preživljavaju a sve je manji odnos radno aktivnog stanovništva i umirovljenika, trenutno 1,26. Mi kao budući umirovljenici, ako se sami ne pobrinemo za sebe na vrijeme, nemamo što očekivati. Mi kao tekovina socijalističke zemlje nemamo iskustva života u mirovini, bez države i mirovinskog osiguranja. Zato moramo vjerovati iskustvima zapadnih zemalja kao npr. Sjedinjenih Američkih Država koja kažu da se samo 2% ljudi u starosti mogu brinuti sami za sebe. Prema dostupnim podacima izvor prihoda u starosti čini:
• 43% mirovinsko osiguranje
• 32% ušteđevina
• 24% zarada
• 1% ostalo ( rodbina, socijalna služba i slično )
Nema sumnje da što je veća ušteđevina, veći je i osjećaj sigurnosti. Da li možemo u ovim teškim vremenima još i uštedjeti? Kao financijski stručnjak, mišljenja sam da možemo no to podrazumijeva promjenu navika i život u okvirima mogućnosti.
Kupnja doma
Predstavlja dio gotovo svačijeg sna ali ujedno i najveću investiciju ili pothvat kojeg većina ljudi ikad učini tijekom života. S aspekta štednje, kupnja vlastitog doma je najbolja investicija jer nas prisiljava da istodobno štedimo i u njega ulažemo. Gledajući kroz duže razdoblje, kuće ili stanovi vrlo rijetko gube na vrijednosti. Ali isto tako, ako nam se kupnja stana ili kuće ne čini najboljim ulaganjem a želimo imati vlastiti dom, zbog osjećaja sigurnosti, uspjeha, predanosti ili odgovornosti, ako je ikako moguće trebamo ga kupiti. Prema financijskoj teoriji, cijena stana ili kuće koju kupujemo ne bi smjela prekoračiti dvostruki iznos godišnjeg prihoda koji imamo u obitelji a svi mjesečni izdaci vezani za kuću ( otplata kredita, porezi, režije, održavanje i slično ) ne bi smjeli iznositi više od 38% iznos obiteljskog prihoda. Za primjer ako je ukupni godišnji prihod obitelji 120.000 kn, vlastiti dom ne bi smio koštati više od 240.000 kn, a mjesečni izdaci od 3.800 kn. Osjećate li koliko živimo iznad naših mogućnosti !?!
Školovanje djece
Iako je naše školovanje još uvijek u većem dijelu besplatno i u tom besplatnom školovanju postoje troškovi financiranja školovanja. Isto tako, budućnost visokoškolskog obrazovanja naše djece je školovanje uz sve više plaćanja. Jedno od najdragocjenijih poklona koji možemo dati našoj djeci je stjecanje dobrog visokoškolskog obrazovanja. Zbog toga je potrebno na vrijeme planirati financiranje školovanja svakog svog djeteta.
Investicijsko ulaganje
Ono što je neizbježno kao financijski cilj kroz radni vijek je štedjeti i investirati jer novac kroz vrijeme gubi svoju vrijednost ako se ne oplođuje. Isto tako ne smije se zanemariti noć „kamate na kamatu“ kroz vrijeme. Investicijsko ulaganje se može podijeliti na materijalnu i financijsku imovinu. Kao investicije u materijalnu imovinu se mogu prije svega istaknuti ulaganja u nekretnine. Nekretnina koja se prodaje za više od sedam godišnjih najamnina vjerojatno neće biti dobra investicija. Kada se radi o financijskoj investiciji, prvenstveno se misli na: dionice, obveznice i gotovinu. Dobar način za stvaranje solidno uravnoteženog portfelja je diversifikacija investicija kroz ulaganja u različite vrijednosnice jer je zlatno pravilo ulaganja: sva jaja nikad u istu košaru. Za male ulagače su možda najbolji investicijski fondovi gdje se može sudjelovati na financijskom tržištu s malim ulozima uz profesionalno vođeno ulaganje.
Prihodi oslobođeni poreza
Državi je u interesu da potiče neka ulaganja radi socijalne ili druge politike. Tako npr. postoje povećani porezni odbici po ulaganjima u životna ili dobrovoljna mirovinska osiguranja radi poticanja štednje za starost.
Ako nađemo dovoljno poticajnih razloga za postizanje nečega onda ćemo naći i način da to ostvarimo. Da bi znali kamo idemo moramo odlučiti što želimo, u skladu s time postaviti ciljeve i plan za uspješno ostvarenje tih ciljeva. Odluka o odlasku u inozemstvo je također planiranje i upravljanje svojim životom i financijama, a rezultat je spoznaja da ne želimo živjeti na način kakav trenutno živimo, a ne moraju biti nužno financijski razlozi za odluku.
Sljedeći tjedan u drugom djelu članka pročitajte: Kako donijeti financijske odluke primjerene našoj životnoj dobi?
Autor teksta je mr.sc. Kornela Paunović, dipl.oec., suradnik za financije i kontroling pri ABC knjigovodstvu d.o.o.