Zaklada Jacques Rougerie, koja nastoji angažirati mlađe generacije na međunarodnoj razini i odgovoriti na velike izazove našeg stoljeća, dodijelila je vizualnom dizajneru Matiji Tomšiću nagradu u kategoriji 'Arhitektura i inovacije u svemiru 2023.'
Domaći dizajner osvojio je Pariz svojom 'svemirskom' idejom
Samo unutar naše galaksije postoji od 200 do 400 milijardi zvijezda, a s obzirom na to da je Mliječna staza tek jedna od milijardi galaksija, praktički je nemoguće znati koliko točno zvijezda ima u cijelom svemiru. I kad kao običan, "malen" čovjek, promatrate ta sjajna plinovita tijela na nebu, znajte da je to kao da gledate u prošlost jer svjetlosti zvijezda trebaju godine, desetljeća, pa i tisućljeća, da dođu do Zemlje, odnosno do našeg oka.
Ovo je tek mali dio onoga što fascinira ljude diljem svijeta i potiče ih da se posvete istraživanju svemirskih prostranstava i svega što ona kriju. Istu očaranost osjeća i Matija Tomšić (41), vizualni dizajner iz Zagreba, čiji je cjeloživotni entuzijazam prema svemu što ima veze sa svemirom počeo kad je u djetinjstvu na polici s knjigama pronašao Saganov "Cosmos".
- Tad još nisam znao čitati i nisam mogao shvatiti sve te duboke koncepte o našemu mjestu u svemiru koje autor opisuje, ali ono što me odmah opčinilo bile su fenomenalne, elaborirane ilustracije svemirskih tijela i spekulativnih pejzaža dalekih planeta. Od tada pa sve do osvajanja ove nagrade neprekidno se bavim temom svemira s naglaskom na svakodnevni život čovjeka u svemiru - rekao je.
Kruna njegova dosadašnjeg rada
Nagrada koju spominje naš sugovornik je Coup de Coeur za arhitekturu i inovacije u svemiru 2023. i to je, prema njegovim riječima, kruna njegova dosadašnjeg rada jer zaokružuje ilustraciju i temu svemira. Kao stvoreno za akademskog slikara grafičara/entuzijasta za svemir - kako se inače Matija voli predstavljati.
- Ako je svemir beskonačni ocean, čovječanstvo je već ugazilo u plićak. I baš kao što je onečišćenje oceana međunarodni problem i zahtijeva međunarodnu koordinaciju u rješavanju, tako je i ljudski utjecaj na svemir zajednička odgovornost svih nas. Moj koncept predviđa osnivanje neke vrste međunarodnog tijela za koordinaciju razvoja svemira, koji će biti održiv i vezan za poboljšanje uvjeta života na Zemlji - govori.
Više ovakvog sadržaja pročitajte u specijalu Kvaka24.
Održivost u svemiru
Kako nam naš sugovornik dalje objašnjava, njegov rad odgovara na neke od problema povezanih s održivošću.
- S obzirom na to da čovječanstvo koristi satelitsku tehnologiju za svakodnevne radnje kao što su naručivanje hrane ili traženje rute preko mape na mobitelu, sve je veća količina satelita u orbiti. I problem je što postoji realan rizik od sudara satelita, koji bi pokrenuli lančanu reakciju u kojoj bi velik broj krhotina poletio velikom brzinom oko Zemlje i uništio druge satelite, svemirske postaje i slično. Moj rad teoretizira kako bi izgledale orbitalne postaje izgrađene od recikliranih odbačenih dijelova raketa, kojima je glavna aktivnost čišćenje orbite od smeća - kaže.
Njegov rad predviđa i preseljenje industrije, o kojoj ovisi današnja civilizacija, u svemir. Pa je tako zamislio solarnu elektranu od recikliranih solarnih ćelija i onih proizvedenih u orbiti od materijala dovezenog s Mjeseca, koja bi slala energiju za Zemlju. Naš sugovornik također u radu opisuje nekoliko ekonomskih aktivnosti koje se ubrzano razvijaju, poput svemirskog turizma, kao i zaštitu od klimatskih katastrofa i očuvanje svemirske kulturne baštine. Ujedno predviđa potpuno ponovno uporabljivu tehnologiju za putovanja u orbitu, nešto između rakete i svemirskog dizala.
Cijelu njegovu "svemirsku" ideju možete pogledati ovdje:
'Bio je to kao rođendan s 200 prijatelja'
Nagradu mu je u okviru 13. izdanja međunarodnog natječaja za arhitekturu i inovacije dodijelila Zaklada Jacques Rougerie, čiji je osnivač svjetski poznati vizionar, arhitekt i oceanograf. Svečanost dodjele bila je u zgradi Francuskog instituta u Parizu, najvišeg tijela za znanost i umjetnost u Francuskoj. I, naravno, cijeli taj događa bio je vrlo svečan.
- Prostor je sam po sebi impozantan, s auditorijem ispod kupole, gdje inauguriraju francuske akademike, starom knjižnicom, koja izgleda kao iz filma o Harryju Potteru, dvorištima i hodnicima punima skulptura poznatih francuskih znanstvenika i kulturnjaka. Osjeća se stoljetna tradicija, koja je dovela do ovog natječaja. Na ceremoniji je, osim dobitnika i organizatora, sudjelovalo oko 200 akademika, članova žirija, novinara, ministar mora, astronautkinja, princeza... Vidjelo se da je riječ o važnom događaju. Iako su se svi držali protokola, atmosfera je bila ugodna i prijateljska, kao da smo došli na rođendan gospodina Rougerija s 200 njegovih bliskih prijatelja - opisao nam je uz osmijeh Matija, koji je, kako priznaje, imao tremu kad je pred svima njima morao održati govor.
Međutim, sve je prošlo u najboljem redu jer je svrha ovog natječaja potaknuti angažman mlađe generacije na međunarodnoj razini te odgovoriti na velike izazove našeg stoljeća koji se tiču mora i svemira. I to je Matija, evidentno, uspio svojim idejnim konceptom "International Sustainable Space Union".
Obrtnik s vizijom
I nema dvojbe da će se ova međunarodno cijenjena nagrada pozitivno odraziti na tijek daljnje karijere našeg sugovornika.
- Ova nagrada omogućila mi je upoznavanje ljudi sa sličnim interesima iz cijelog svijeta, otvorila mi je vrata za koja nisam ni znao da postoje. Vjerojatno ću ubuduće tražiti više prilika na međunarodnom planu te ću se potruditi više promovirati teme svemira i kulture u Hrvatskoj - rekao je i dodao:
- Također bih ovom prilikom volio potaknuti sve umjetnike, svemirske entuzijaste, institucije i kompanije da se prijave na natječaj zaklade Jacques Rougerie. Ne znam jesam li prva osoba iz Hrvatske koja je osvojila ovu nagradu, ali sigurno bi bilo dobro da nas je što više!
Inače, Matija ima obrt za vizualni dizajn, ARTOR, koji posluje od sredine lipnja ove godine i u okviru kojeg, kako objašnjava, najviše voli to što može birati projekte iz područja koja ga interesiraju te uz to razvijati vlastite projekte koje već neko vrijeme drži u ladici. Tako se, osim navedenom nagradom, može pohvaliti još nekim postignućima. Primjerice, 2016. godine u suradnji s talentiranim dizajnerom i prijateljem Vedranom Redeom dizajnirao je maskotu Europskih sveučilišnih igara, a ove je godine u istom sastavu osmislio dizajn nagrade Zlatne ruke, koju Hrvatska obrtnička komora svake godine dodjeljuje obrtnicima.
Bavio se i pitanjem svemira, pa je tako osvojio nagradu "Artefakt" u kategoriji fotomanipulacije na konferenciji RIKON u Rijeci. Rad prikazuje kako bi izgledalo brodogradilište (nažalost fiktivne) Hrvatske svemirske agencije u kojem se grade svemirski brodovi.
- Mislim da svi imamo ideje, planove i želje koje želimo ostvariti, ali ih zbog kolotečine života obično odgađamo na neodređeno. Posao obrtnika fokusira pažnju i energiju upravo na te stvari i mislim da je to stvarna vrijednost samostalnog rada - poručio je za kraj naš domaći "novopečeni" poduzetnik koji planira još svemirskih, ali i drugih dizajnerskih projekata.