Nekad su djeca na pitanje "Što želiš biti kad odrasteš?" odgovarala: vatrogasac, liječnik, policajac, kuhar, učitelj, frizer i tako dalje. S obzirom na to da su ta zanimanja i dalje vrlo potrebna, poželjno bi bilo da ih odabire više djece nego što to pokazuju istraživanja. Umjesto toga, danas djeca samo žele biti slavni, uvjereni da će im društvene mreže pomoći da to brzo i postignu.

Kako prenosi CBS News, jedno je istraživanje otkrilo da 54% pripadnika generacije Z žele postati influenceri, a 86% njih izrazilo je interes za objavljivanje sadržaja na društvenim mrežama za novac. Ovi podaci možda i nisu toliko iznenađujući stavimo li ih u kontekst u kojem prosječan korisnik TikToka svaki mjesec provede više od 24 sata gledajući sadržaj u toj aplikaciji. Promatrajući tako svakodnevno "obične ljude" koje je ova mreža proslavila, nije teško pomisliti: "Pa to mogu i ja". Da je ovakvo mišljenje vrlo rašireno, dokazuje i jedna anketa od prije nekoliko godina koja je pokazala da djeca u SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu, kad odrastu, tri puta češće žele biti youtuberi ili vlogeri nego astronauti.

Iako se ove studije ne moraju nužno odnositi na svu djecu, jasno je da rezultati odražavaju trend među mlađim generacijama. Kako možete s djetetom raditi i razgovarati da se takva percepcija malo promijeni i usmjeri prema kreativnosti i stvaralaštvu?

1. Razlike između slave i utjecaja

Kada dijete izjavi da želi biti influencer i slavan, potrebno je pitati ga što točno pod time misli. Često će u svojim odgovorima poistovjećivati te dvije stavke i zato je važno na vrijeme mu objasniti koja je razlika. Influence ili utjecaj nastojanje je da se promijeni način na koji se netko ili nešto razvija, ponaša ili razmišlja. S druge strane, slavan je onaj kojeg mnogi prepoznaju. Drugim riječima, možete biti utjecajni, a da niste slavni, ali možete i postati slavni na temelju utjecaja koji ostvarujete. Ako dijete to shvati, neka se - ako baš želi biti na društvenim mrežama - usmjerava na sadržaj koji želi prenijeti drugima. Kad je slava glavni cilj, sadržaj neće biti iskren i neće privući druge, što može dovesti do frustracije i propitkivanja vlastitih vještina.

2. Razvijanje empatije i timskog duha

Umjesto da preispituju (nepostojeće) vještine potrebne za stjecanje slave, radije ih usmjerite na usvajanje vještina koje su od životne važnosti, poput empatije i timskog duha, koje su na društvenim mrežama često zanemarene. Empatične osobe imaju sposobnost povezivanja s drugima na dubljoj razini i empatija pomaže pojedincima pridržavati se društvenih pravila i sudjelovati u altruističnom ponašanju. A razvoj timskog duha ključan je za učenje kako konstruktivno komunicirati s drugima i kako raditi na zajedničkim ciljevima. Ove vještine pomažu u njegovanju osjećaja zajedništva i pripadnosti, što je ključno za emocionalni i društveni razvoj djeteta.

3. Granice izloženosti nerealnim uzorima

Prema izvješćima platforme o trenutnom broju aktivnih korisnika, društvenim mrežama koristi se 5,17 milijardi ljudi u cijelom svijetu, što je 63,7% ukupne svjetske populacije. I premda ne stvaraju svi sadržaj, jasno je da postoji značajan broj ljudi koji svojim sadržajem svjesno ili nesvjesno utječu na druge korisnike. Djeca su posebno ranjivi korisnici i roditelji ih moraju od malih nogu učiti kako pametno konzumirati takav tip sadržaja. Pitajte ih koga prate, što najviše vole gledati, što ih uznemiruje... Razgovarajte s njima. Neka znaju da ne trebaju prihvaćati sve što vide i čuju na društvenim mrežama kao istinito. 

4. Pokazivanje poželjnog ponašanja

Djeca sve uče imitacijom - hodati, govoriti, ići na zahod, vezati cipele, pospremati, prati zube, gledati u ekran... Dakle, uče one dobre, ali i loše stvari, i vrlo će teško poslušati da nešto ne smiju raditi kad i roditelj to prakticira. Poseban problem su upravo ekrani, na koje su se odrasli toliko naviknuli da ni ne razmišljaju o tome da ta svakodnevna rutina utječe na njihovu djecu. Primjerice, kad se ekrani stalno koriste u kućanstvu, manje se razgovara, podučava i čita u obitelji, što može dovesti do slabijeg razvoja gramatičkih vještina i vokabulara, prenosi CNN. Osim toga, kad su roditelji previše pred ekranom, veći je rizik od toga da će se dijete ozlijediti jer ga nisu pozorno pazili. Uspostavite zato granice koje ćete poštovati i vi kao roditelji i djeca.

5. Razvijanje praktičnih vještina

Uključite dijete u STEM radionice ili igre jer je STEM učenje ključno za razvoj vještina 21. stoljeća - vještina rješavanja problema, suradnje, inovacije i kritičkog razmišljanja. Koliko su samo važne ove vještine, svjesna je i Hrvatska elektroprivreda (HEP), koja u svojem poslovanju redovito potiče mlade na izvrsnost tijekom obrazovnog procesa.

Tako je, primjerice, u okviru projekta Imam žicu!, HEP od 1995. do danas dodijelio 931 nagradu za učenike osnovnih i srednjih škola koji su postigli najbolje rezultate na državnim natjecanjima znanja iz predmeta matematike i fizike. Od 2005. ova se nagrada dodjeljuje i za prva tri mjesta u natjecanjima učenika srednjih strukovnih škola iz sektora Elektrotehnika i računarstvo. HEP-ova nagrada Imam žicu! najdugovječniji je društveno odgovorni projekt koji izravno povezuje struku i obrazovanje. Ovime HEP daje svoj doprinos u podizanju vidljivosti te u popularizaciji strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, što odgovara pojačanim potrebama tržišta rada za kvalificiranim zaposlenicima tehničkih struka.

HEP stoji i iza projekta Za naše male genijalce, u okviru kojeg od 2015. godine, donacijom računalne opreme, osnovnim školama želi poboljšati uvjete održavanja nastave i učenja te potaknuti razvoj kreativnog mišljenja. Naime, za prijavu na natječaj učenici moraju snimiti kreativan video u kojem će pokazati zašto baš oni zaslužuju nova računala te kako bi im nova oprema poslužila. 

Uz to, stipendiranjem redovnih učenika i studenata, HEP nastoji inspirirati mlade na izvrsnost te osigurati kontinuitet u ispunjavanju misije i ostvarivanju dugoročne vizije tvrtke.