"Djecu ne treba učiti da je 'Za dom spremni' ustaški pozdrav"

Gostujući na N1 televiziji  Zlatko Hasanbegović iz Domovinskog pokreta - Bloka za Hrvatsku i Marija Selak Raspudić, nezavisna kandidatkinja na listi Mosta obrušili su se kritikama na organiziranje škole na daljinu ustvrdivši kako se time na mala vrata provodi prisilna digitalizacija. 

- Bojim se da je korona kriza poslužila ministrici i lobističkom pozadinskom konceptu koji stoji iza nje, nakupcima informatičke opreme, da se ostvari neka vrsta pseudoznanstvenog obrazovnog modela - rekao je Hasanbegović. 

Selak Raspudić ocijenila je takvu nastavu neuspješnom te da se na zaobilazne načine želi ostvariti digitalizaciju obrazovanja.

- A to je proces na koji nismo spremni - ocijenila je. Za školu za život Hasanbegović je rekao da ima "ideološku pozadinu i dekonstrukciju humanističkog obrazovnog ideala".

- Nametanje zdravstvenog i građanskog odgoja. U 21. stoljeću vjerujte mi tinejdžerima na taj način ih informirati o tome, ali ono što je bitno da bi sadržaj zdravstvenih i građanskih odgoja trebao biti prožet kroz sve predmete - rekao je. 

DEBATA NA NOVOJ Okršaj između Obuljen Koržinek i Vidović Krišto: Kako vam nije neugodno, prestanite vrištati

Ne želeći preduboko ulaziti u raspravu o zabrani pobačaja, Selak Raspudić konstatirala je : "Ako kažete da ste za zabranu onda kažu da mrzite žene ili ako kažete da ste za pravo na pobačaj da mrzite djecu. To je preozbiljan problem u društvu koji se potpuno pogrešno komunicira. Stav Mosta je afirmacija života na svim razinama da život postaje začećem". S time se složio i Hasanbegović koji je ponovio da bi pobačaj dozvolio samo u iznimnim i opravdanim slučajevima. 

Niti jedno od njih dvoje ne bi da se na satovima povijesti mora učiti da je pozdrav "Za dom spremni" bio ustaški. 

- Kada bi netko sa strane promatrao hrvatski javni život stekao bi dojam da Hrvati polako prestaju koristiti građanske i vjerske pozdrave i od jutra do mraka se pozdravljaju sa Za dom spremni. Škola se ne bavi pedagogijom nogometne tribine, tamo se uvijek vikalo ono što je politički nekorektno - rekao je, dok Selak Raspudić smatra da je iz nastave povijesti  jasno što je primjereno koristiti u javnom prostoru, a što ne.

Hasanbegović je na pitanje različitih programa za djecu srpske nacionalne manjine u školi u Vukovaru odgovorio da se slaže da se u sklopu privatnih škola može imati pravo na svoj sustav obrazovanja.

- Treba postojati jedna građanska državna škola s jednim programom zajedničkim za sve... Ne poznajem potankosti vukovarske situacije, ali ne smije biti podjela u hrvatskim školama - rekao je Hasanbegović. 

Upitana za ideju ministrice obrazovanja i znanosti Divjak da "spriječi prekobrojna zapošljavanja u znanosti", Selak Raspudić odgovorila je kako je Divjak time htjela imati utjecaja koga se smije, a koga ne smije zapošljavati. 

Mandat ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek ocijenio je kratko Hasanbegović: 

- Mi smo u ljudskom, ideološkom, svakom drugom smislu antipodi - kaže.

Selak Raspudić smatra da vodi politiku u kojoj želi biti neutralna, da je pokušala svidjeti se svima, ali da se na kraju "nije svidjela nikome". 

Na temu financiranja, Hasanbegović je rekao da se to ministarstvo ne može svesti na bankomat.

- Protiv sam anglosaksonskih modela tržišnog financiranja kulture. Ministrica se pravi nevješta, a imala je svoje miljenike, a Ministarstvo kulture nema izravan utjecaj na HAVC, koruptivno leglo - rekao je. 

Za projekt Europska prijestolnica kulture u Rijeci, Selak Raspudić kaže da je cijeli taj koncept problematičan. 

PREDSJEDNIK KOMISIJE ZA KULTURU Obuljen: Škoro i danas nastupa prisjećajući se tadašnje pozicije

- I to zbog načina financiranja jer je riječ o tome da vam netko da titulu, ali vam ne plati pa je morate sami financirati. Od 30 milijuna mi smo dali 20 milijuna kuna, a s 10 posto sudjeluje sama Europa koja dobro naplaćuje stručnjake. Mnogi gradovi koji su to bili još se oporavljaju od šoka. Zalažem se za svaku promociju kulture, ali problem je što kulturu podvrgavamo turizmu - odgovorila je. Govoreći o LGBT skupinama te mogu li oni biti prvaci hrvatske kulture, Hasanbegović je rekao "naravno da mogu", a sebe ne prepoznaje kao konzervativca.

Hasanbegović je rekao i da je HRT "metafora hrvatske države i svih ključnih problema". Nazvao ga je "reliktom prošlosti" te da je danas to "privatna televizija gđe. Obuljen Koržinek". 

Upitani, bi li iz zakona brisali uvrede i klevete, Hasanbegović je odgovorio da "u načelu ne".

- Ne može jedna profesija biti izuzeta od odgovornosti - rekao je, dok je Selak Raspudić odgovorila da nam je "svima očito potreban represivan mehanizam da bi se pristojno ponašali".

- Svjedoci smo da novinari, često opterećeni poslom, pristupaju poslu paušalno i pišu neistine. Sada sam čitala da je moj suprug surađivao s Feralom 90-ih što je materijalna neistina jer je to bilo 2004. i tu je velika razlika... Neka me vrijeđaju koliko žele, ali ispod materijalne neistine ne idem - rekla je.

Za govor mržnje Hasanbegović je rekao da je dobio  ideološku konotaciju i  da se pretvara "u neku vrstu cenzorske toljage".

- Protivnik sam bilo kakvih zabrana i nekad je bolje i neku štetu imati u javnom prostoru nego uvoditi elemente cenzure naslijeđene iz jugoslavenskog komunizma - smatra. 

Selak Raspudić upozorila je da je pravo pitanje tko će odlučivati što je i nije govor mržnje.

- Imat ćemo strojnu pravdu jer je Zuckerberg najavio da će umjetna inteligencija to procjenjivati. To je ozbiljan problem s kojim se suočavamo u budućnosti - rekla je te dodala da svaki tekst mora biti potpisan, tako da autor jamči imenom i prezimenom za vijest koju širi.