U bolnici se dječak liječio od maligne bolesti • Primio je pripravak trombocita • Stanje mu se naglo pogoršalo • Nepravomoćno: Transfuzijski zavod mora obitelji platiti odštetu
Dječak (5) primio krv zaraženu bakterijom i umro: Za roditelje utjehe nema, u Zavodu šute...
Taman sam donekle našla mir uz Boga, a sad su me tom presudom opet vratili na početak. Taj novac koji nam moraju isplatiti ne može ublažiti moju bol, rekla je za Danas.hr majka kojoj je dijete (5) preminulo u ožujku 2018. nakon što je u Klinici za dječje bolesti u Zagrebu primilo krvni pripravak zaražen bakterijom Escherichijom coli.
Nije htjela komentirati nepravomoćnu presudujednog općinskog suda na sjeverozapadu Hrvatske u kojoj stoji da Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu (HZTM) članovima obitelji, majci, ocu, sestri i baki mora isplatiti ukupno milijun kuna. Majka je samo kratko rekla da ti novci ne mogu vratiti njezina sina i da ne postoji nikakvo zadovoljstvo presuđenim.
- Uzeli su mi dijete iz ruku, nema tu nikakvog zadovoljstva. Nema tog novca koji može ublažiti moju bol - rekla je majka i dodala kako joj najteže padaju blagdani, pogotovo ovi uskrsni, jer je dječak preminuo na Cvjetnicu.
Kontaktirali smo i oca dječaka za komentar. Članica njegove obitelji rekla nam je da je odvezao staru bolesnu majku o kojoj skrbi u bolnicu.
- Čuo sam za presudu, ali iz medija, kasnije me nazvao pravnik. Žao mi je, zaista ne mogu sad razgovarati - kratko je poručio.
Dječak se u Klaićevoj bolnici liječio od maligne bolesti i bio je u remisiji. Tijekom boravka u bolnici primio je krvni pripravak trombocita. Prije isteka tog pripravka počelo mu se naglo pogoršavati stanje. Dobio je temperaturu, zbog čega su ga prebacili na Jedinicu intenzivnog liječenja. Kako su u bolnici odmah posumnjali na kontaminaciju pripravka trombocita, poslali su ga HZTM-u na analizu te je u uzrocima izolirana bakterija Escherichia coli. U vrijeme primanja transfuzije dječak je bio u strogoj izolaciji i u potpuno sterilnim uvjetima.
Nakon dječakove smrti utvrđeno je da je preminuo od septičnog šoka uzrokovanog infekcijom.
Iz HZTM-a su osporavali da postoji bilo kakva uzročno-posljedična veza između transfuzije pripravka trombocita i dječakove smrti. Tvrdili su da iz medicinske dokumentacije proizlazi da je dječak i prije transfuzije imao temperaturu te povišene vrijednosti koje upućuju na moguću upalu. Nisu osporavali da je uzrok smrti septični šok, no upirali su na činjenicu da se u medicinskoj dokumentaciji ne navodi o kojoj je infekciji, bakterijskoj, gljivičnoj ili virusnoj, riječ.
Isticali su i da nisu dužni testirati prikupljenu krv na prisutnost Escherichije coli te utvrdili da su se prilikom prikupljanja, obrade, pohrane i upućivanja krvi od koje je napravljena sporna doza pridržavali svih propisanih postupaka i procedura. Nakon dječakove smrti HZTM je posjetila i inspekcija Ministarstva zdravstva te utvrdila da su dva uzorka kontaminirana Escherichijom coli. Za potrebe postupka sud je naložio i medicinsko vještačenje, a vještaci su došli do zaključka da postoji uzročno-posljedična veza između primjene predmetnog pripravka i smrti dječaka.
Nakon presude zamolili smo za komentar ravnateljicu Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu, doc. dr. Irenu Jukić, no rekla je kako u ovom trenutku, dok je presuda nepravomoćna, ne može ništa komentirati. Kad dođe vrijeme, istaknula je, HZTM će se oglasiti po pitanju presude. Prof. dr. Goran Roić, ravnatelj Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj, izrazio je žaljenje zbog navedenog događaja.
- Iskreno mi je žao te još jednom izražavam sućut obitelji preminulog dječaka. No mi smo kao bolnica samo krajnji korisnici krvnog pripravka, i naši su djelatnici, čim su primijetili da se dječaku pogoršava zdravstveno stanje, poduzeli apsolutno sve što su mogli - kaže dr. Roić.
Zaposlenici Klaićeve su, naime, isti dan kad su uočili probleme s dječakovim stanjem poslali uzorak krvnog pripravka (trombocita) na analizu, i ta je analiza dvostruko (u bolnici i izvan nje) pokazala da je pripravak bio kontaminiran. S obzirom na to da je dječak bolovao od teške maligne bolesti, kaže prof. dr. Roić, bio je vrlo slabog imuniteta, uslijed nuspojava kemoterapija i ostalih oblika liječenja. Zbog svega je bakterija iz krvnog pripravka izazvala septični šok te na kraju, nažalost, i smrt djeteta. Kako kaže prof. dr. Roić, u njegovoj karijeri ovo je prvi put da je krvni pripravak koji je dospio u bolnicu bio kontaminiran.
Teško procijeniti bakteriju
Gledajući sve skupa, teško je procijeniti otkud i kako se bakterija Escherichia coli našla u krvnom pripravku. Mogu se naći podaci o primjerima praksi u svijetu, pa je tako 2017. japanski Crveni križ objavio znanstveni rad stručnjaka u kojem je opisan slučaj desetogodišnje djevojčice koja je zaražena bakterijom Escherichijom coli putem krvnog pripravka tijekom transplantacije koštane srži. U tom znanstvenom radu, među ostalim, stoji da je bakterijska kontaminacija u vrećici krvi prikupljene od darivatelja neizbježna te se jednom godišnje dogodi da bakterija putem komponenti trombocita u krvnom pripravku zarazi pacijenta.
U tom znanstvenom radu također je navedena preporuka da krajnji korisnici krvnog pripravka, odnosno bolnice obave vizualni pregled vrećice s krvlju, s obzirom na to da se prisutnost bakterije može ponekad tako uočiti, odnosno da je krvni pripravak promijenio boju, ima u sebi ugruške ili se pjeni. No ovo nije sigurna metoda, jer ništa od toga ne mora biti vidljivo. Dakle, pripravak može izgledati kao da je potpuno uredan. Japanci, ističe se, godišnje proizvedu oko 800 tisuća krvnih pripravaka (četiri puta više nego Hrvatska) i praktički svake godine barem jedan bude zaražen nekom od bakterija.