Ćipe zalijepio u Bleiburgu grb s prvim bijelim poljem, tamošnja policija: 'Ne shvaćamo to olako'

Hrvatice i Hrvati, nalazim se na Bleiburškom polju kod spomenika hrvatskim žrtvama, ovdje je moj narod stradao na Križnom putu, odavde pa sve do Slovenije, Hrvatske i Srbije. Nažalost, skinuli su nam i naš povijesni grb, poručio je saborski zastupnik Domovinskog pokreta Stipo Mlinarić Ćipe u videu koji je na svom Facebook profilu objavio prije tri dana. 

Podsjetimo, prema rješenju o zaplijeni od 20. travnja prošle godine, lokalne vlasti Völkermarkta u austrijskoj saveznoj pokrajini Koruškoj uklonile su sa spomenika na Bleiburgu grb s prvim bijelim poljem. Stoga ga je Ćipe simbolički vratio i zalijepio naljepnicu šahovnice s prvim bijelim boljem upravo tamo gdje je grb stajao. 

- Ja ću ga sad simbolički zalijepiti da stoji u spomen na ljude koji su nosili ovaj grb i pod kojim su pali za Hrvatsku. Nadam se da ćemo ga službeno vratiti kad dođemo na vlast - poručio je. 

Austrijanci su još 2021. zabranili i službenu komemoraciju na Bleiburškom polju pa se ona posljednje dvije godine u potpunosti preselila u Hrvatsku na zagrebačko groblje Mirogoj u organizaciji Počasnog bleiburškog voda, a pod pokroviteljstvom Sabora. Uz komemoraciju se održava svake godine i sveta misa - lani na Udbini, ove godine je bila u Maclju, a po prvi put je počast žrtvama Bleiburške tragedije i Križnog puta odao na Mirogoju i Maclju i premijer Andrej Plenković. Na bleiburškom polju se, također, održala misa zadušnica, a u ime Hrvatske vijenac je položio naš veleposlanik. 

OBLJETNICA BLEIBURŠKE TRAGEDIJE: Plenković na misi s osiguranjem svakih par metara, Počasni vod: 'Ne komemoriramo ideologije'

O Ćipinom lijepljenju zabranjenog grba izvijestio je Kleine Zeitung, koji piše kako kako je "komemoracija sada zaokupila vlasti u Koruškoj."

- Ne shvaćamo to olako. Bilo je nekoliko pritužbi na nered, međutim, u usporedbi s prethodnim godinama broj sudionika bio je zanemariv - rekao im je glasnogovornik koruške policije Rainer Dionisio.

Policijski službenici su, piše još Kleine Zeitung, na licu mjesta zaplijenili šest svijeća koje su imale šahovnicu s prvim bijelim poljem.

Mlinarić: Nisu me kontaktirali, nisam dobio kaznu

Obzirom na rečenicu kako to ne shvaćaju olako, kontaktirali smo zastupnika Mlinarića da vidimo da li ga je netko iz tamošnje policije kontaktirao, je li dobio kaznu, no Ćipe nam kaže da ga nisu niti kontaktirali niti je dobio kaznu, a niti išta ustvari zna o tome. 

- Inače, postupanje austrijske policije je sramotno. U Schengenu smo, a oni nas zaustavljaju. Ispred mene je bio auto slovenskih tablica, njih nisu zaustavili, a mene i još jedan auto zagrebačkih tablica jesu. Onda snimanje kamerama vijenaca i svijeća, ma mislim stvarno, katastrofa. Dakle, baš na taj dan su se pripremili na zaustavljanja onih s hrvatskim tablicama - kaže.

Grb je zalijepio jer je to, naglašava, povijesni grb koji je postojao puno prije ustaških snaga ili NDH, nema veze s time i mjesto mu je upravo tamo, na spomeniku žrtvama.

- Nije mi jasno zašto se austrijska država i policija tako ponašaju, što ih žulja taj grb kad takvih imaju stotine u Beču po crkvama i još objekata. Kakve veze ima on s ustašama? Ako ima, kako onda stoji na crkvi Svetog Marka, kraj koje prolazim svaki dan na posao u Sabor, kraj koje je i Vlada? Komemoracija i grb se moraju vratiti na Bleiburško polje, ali se to neće riješiti dokle god se i naša vlast ponaša ovako i dopušta to sve. Bio sam i u Auschwitzu, Poljska je zemlja koja se suočila sa prošlošću, za razliku od nas. Plenković i njegova ekipa sve rade licemjerno i s figom u džepu, zato nam i jest ovako da nam se brani da se idemo pokloniti našim žrtvama - poručuje Ćipe, koji preko 15 godina ide na Bleiburško polje. 

'Komemoraciju treba vratiti na Bleiburško polje'

- Osuđujem, naravno, da netko dođe u crnim uniformama i s "U" na glavi, to je neprihvatljivo, isto kao i kokarda. To su provokacije kojih ne smije biti. Ali treba vratiti komemoraciju na Bleiburško polje jer je to mjesto za pokloniti se žrtvama. Ovo na Mirogoju posljednje dvije godine, za to tek nemam riječi. Stotine ljudi se došlo pokloniti žrtvama, ali im je bio onemogućen pristup. Sabor je pokrovitelj, a rade to kao da nešto skrivaju, samo da se što manje zna i da što manje ljudi dođe - poručuje.

Inače, Počasni bleiburški vod se žalio na odluku austrijskih vlasti, no pravorijek se još čeka.

- Mi smo učinili sve što smo mogli, prebacili smo to na pravosudni sustav, žalili smo se na odluku zabrane komemoracije i skidanje grba sa spomenika na Bleiburgu i sad čekamo pravorijek. Imamo odvjetnike, napravili smo ekspertizu kao odgovor na njihovu tzv. ekspertizu na osnovu koje su donijeli odluku, koja je stvarno besmislena i netočna, puna falsifikata i nadam se da austrijsko pravosuđe neće podleći političkim pritiscima - kazao je iz Maclja Milan Kovač, zamjenik predsjednika Počasnog bleiburškog voda dodavši kako se nada da bi to moglo biti već iduće godine. 

NA KORAK DO ZABRANE Preporučili zabranu skupa u Bleiburgu: 'Nedopustivo je veličanje teror-režima u Austriji'

- Nadamo se da će shvatiti da su političke odluke o zabrani neutemeljene protuustavno i mi ćemo dati sve od sebe uz pomoć države jer ne može sam Počasni bleiburški vod ratovati protiv jedne države, tu se mora uključiti naša država i sve institucije da bi taj pravorijek došao što prije i da možemo komemorirati na Bleiburškom polju kao i do sada - istaknuo je. 

Naime, austrijske crkvene i svjetovne vlasti na kraju su zabranile ovo okupljanje s obrazloženjem da ljudi dolaze na polje pokraj Bleiburga da bi zapravo veličali ustaški režim. 

- Mi ne komemoriramo nikakve sustave i ideologije države nego se s krunicom u ruci dolazimo pomoliti za duše naših braće i sestara koji su nevini stradali - rekao je Kovač.

Vraćanje grba tražio je i naš šef diplomacije, Gordan Grlić Radman, ističući kako se ne radi o ustaškom grbu vezanom za NDH.

- Iako znamo da je to pitanje savezne zemlje i lokalnih vlasti, svejedno sam ipak apelirao na izvršnu vlast da pomogne u nastojanjima kako bi se taj grb vratio na način da se pojasni da je to povijesni grb i da ga ne treba dovoditi u vezu s režimom za vrijeme Drugog svjetskog rata - kazao je Grlić Radman u srpnju prošle godine nakon sastanka s ministrom za europske i međunarodne poslove Republike Austrije Alexanderom Schallenbergom.