Bez iznimke: 'Baš svi s lažnim diplomama će izaći pred sud!'

Ministrica znanosti i obrazovanja u zadnje je vrijeme često u središtu pažnje. Blaženka Divjak otkriva nam koliko još lažnih diploma očekuje i što će biti s Ježurkom Ježićem.

POGLEDAJTE VIDEO:

Dokle ste spremni ići u provjeri diploma?

Provjere diploma vrlo su snažna antikorupcijska mjera i posebno je važno da vratimo povjerenje u institucije države, konkretno u sustav odgoja i obrazovanja. Ne smije biti dileme kako se napreduje, kako se ulazi u sustav. To mora biti isključivo temeljem provjerenih kvalifikacija. Tako najbolje štitimo sustav i dajemo dignitet učiteljima i profesorima te šaljemo poruku učenicima kako se napreduje.

U kojoj je to fazi?

Počeli smo prije 40 dana, imamo godinu da provjerimo sve diplome u cijeloj vertikali. Krenuli smo s osnovnim i srednjim školama, a sličan naputak dat ćemo i visokim učilištima. Dosad smo došli do sedam krivotvorenih dokumenata i svi oni koji su varali dobili su otkaz i prijavljeni su DORH-u.

MINISTRICA DIVJAK: 'Nismo izbacili Ježevu kućicu, iz lektire, to je lažna vijest!'

To je kažnjivo djelo?

Ovo je kazneno djelo, pa DORH postupa po službenoj dužnosti, a policija radi izvide. Nema mogućnosti da se izbjegne kazna. S jedne strane prijavljuje fakultet, jer je to njegova diploma koja je krivotvorena, s druge strane škola, s obzirom na to da se radilo o ostvarivanju nečijih koristi, položaja temeljem krivotvorenog dokumenta.

I to poslije završava i na sudu?

Da. Mi sve radimo najbrže što možemo i vrlo odlučno. Sad je na DORH-u, policiji i sudstvu da odrade svoj posao i ja apeliram da se tu postupa vrlo jasno i brzo kako bi se poslala poruka da varanju nema mjesta ni u kojem sustavu.

Ima li naznaka panike među ljudima?

Imamo različite informacije, vrlo vjerojatno to neće ostati na broju sedam, to više što je poslano nekoliko tisuća diploma na provjeru.

Nekad ta informacija do onoga koji je krivotvorio diplomu dođe prije, pa sam da otkaz. Međutim, to ga ne lišava odgovornosti, prijava ide bez obzira na to je li dao ili dobio otkaz.

KUKU KURIKULUMI Svađe oko povijesti, ne zna se tko će preraditi kurikulum

Kako je inicijativa primljena u Vladi?

Razgovarala sam o tome s premijerom, on nas, naravno, podržava. Postupak provjere pokrenuli su i još neki ministri. To je proces koji traje. U Vladi se razgovaralo o tome da se osnuje javni registar i slično. Međutim, treba vremena da se to postavi, trebat će nam godinu do dvije.

Jačina društvene poruke je nedvosmislena i velika.

Najgore je to što mi povremeno nalazimo opravdanje za takvo nešto. Iskreno ću vam kazati, loše je kad se kaže da je netko dobar profesor makar nema papir. Kako bi se moglo procijeniti je li netko dobar profesor? Zamislite da dođete k liječniku i idete na operaciju pa vam kažu: ‘Nema vam on baš diplomu’, ali vi vjerujete da je on stručan.

Najviše buke se diglo oko lektire. Pokazalo se da je bilo nepoznavanja činjenica.

Kurikularna reforma krenula je s idejom da se u prvi plan stavi nastavnika i njegovu slobodu da izabere najbolje, a sad od toga odstupaju čak i oni koji su to jako gurali te žele sve propisivati nastavnicima. Kažu i da naši učitelji nisu sposobni sami odabrati, što je katastrofalno. Ako nemamo povjerenje u učitelje, onda je bolje da ne idemo ni u kakvu reformu. Ja imam povjerenje u njih.

DIVJAK O POPISU LEKTIRE 'Puno je lažnih vijesti. Recimo, Ježurka je izbačen još 1992.'

Koje knjige su vas uvlačile u svijet literature?

Od domaćih naslova puno sam čitala Krležu, ono što sam morala. Čitala sam Selimovića, Ivu Andrića, Kušana, Koestnera. Puno sam čitala, do šestog razreda sam pročitala cijelu školsku knjižnicu pa su me morali upisati u gradsku. Puno sam čitala ruske autore, ali i Dickensa, Karla Maya, Sadako hoće živjeti i naravno, Dnevnik Anne Frank. To obilježava nekoga, zbog te emocije koje izaziva. Ali mi danas ne razgovaramo o pravim stvarima. A to je da smo omogućili da profesor bira suvremene autore, te da taj izbor radi u suradnji s učenikom.

No u Finskoj čitaju četiri puta više.

To dolazi iz kuće. Najvažniji prediktor uspjeha je broj knjiga koje su imali u obitelji. Mi moramo školske knjižnice opremiti, te apelirati na roditelje da čitaju s djecom.

STEM je u ovim raspravama ostao u pozadini. Digitalizacija je očito smjer koji se ne može zaobići. U pozadini se osjeti utjecaj lobija koji je posvećen papiru i onaj koji je posvećen digitaliji.

Ja bih rekla da su neki iskoristili Ježurku i Annu Frank za ideološke prijepore, umjesto da razogvaramo o tome kako da djeca čitaju više. A pritom je izostavljena poveznica prema digitalnome. Moj omiljeni gadget je Kindle, mi moramo imati digitalne knjige, ali mora biti određeni broj tiskanih knjiga. Mi imamo e-lektire na Carnetu. STEM je kreativan, uči kritičkom razmišljanju i poveznica STEM područja i društveno-humanističkog, samo mi to često u našem sustavu odvajamo strogo, sad je li to zbog toga što tako profesori na fakultetima rade...

Što nam donosi CERN?

Lani smo ispunili tri uvjeta: da smo znanstveno zadovoljili, da postoje poduzeća koja su dovoljno inovativna da podrže projekte, te da postoji strukturna podrška. To je jako velika stvar za naše znanstvenike, ali i naše gospodarstvo. I to potpisujemo ovaj tjedan.

Ministarstvo je posebno pojačalo edukaciju nastavnika. Koji su prvi rezultati?

Možda samo paralela s eksperimentalnim projektom Škola za život, lani su edukacije bile za njih oko 2000 onih koji će to izvoditi, a sada smo na 36.000. Procjena nakon prvog polugodišta nam je dala tri top teme: da nastavnici žele puno više znati o vrednovanju i ocjenjivanju. To je očito nešto što je zapostavljeno. Druga tema je kako svrsishodno koristiti tehnologiju u nastavi i treća tema je što to zapravo znači problemski pristup u njihovom kontekstu. Dobili smo informacije i od učenika i od roditelja.

Što je o industrijskim zanimanjima? Čini se da sve manje djece ide u cjevare.

Mi u industrijskim i obrtničkim zanimanjima i dalje padamo, ali smo uspjeli zaustaviti taj pad. Ipak, u strukovno obrazovanje, koje uvijek ostaje sa strane, u sljedećih godinu dana ulažemo oko milijardu kuna, primjerice, preko centara kompetentnosti, koji trebaju predstavljati središta za nove ideje, umrežavanje, sustav, za razvoj novih programa, i što je najvažnije za razvoj strukovnog obrazovanja povezanog s gospodarstvom.

A što ako odškolujemo previše metalaca, a propadne nam brodogradnja?

U Međimurju imamo nekoliko velikih firmi metalske proizvodnje, koji bi itekako mogli zaposliti ove iz brodogradnje, bio je i poziv u tome smislu. No tu izlazi na vidjelo problem mobilnosti radne snage. Kod nas će ljudi iz Istre prije otići raditi u Italiju ili Sloveniju nego u Međimurje. Jedan dio problema su plaće, a drugi dio neke naše navike i tu moramo dati određene poticaje kako bismo zadržali ljude u Hrvatskoj, ne samo u plaći već i uvjetima života. Jer relacija Istra Međimurje ne bi smjela biti problem.

Srozavaju li inicijative poput počasnog doktorata obrazovanom bageristi Milanu Bandiću ugledne institucije?
Ja bih rekla da je to primjer o kojem se mora malo ozbiljnije razgovarati na Senatu sveučilišta u Zagrebu, i o presedanima i o porukama koje se šalju. Je li u redu da se na taj način bagatelizira počasni doktorat Sveučilišta. Treba dobro pogledati u Vijećnici tko je sve dobio počasni, pa uz par izuzetaka...

Izuzetak je bio Tito
To je ista branša... No mislim da moramo imati puno jasnije kriterije i znati odgovoriti na teška pitanja.