Obavijesti

Tech

Komentari 1

Balen: Mi nismo niti prva liga, nismo ovog trena niti pri dnu. Ali imamo strašan potencijal

Balen: Mi nismo niti prva liga, nismo ovog trena niti pri dnu. Ali imamo strašan potencijal
1

U Hrvatskoj malo industrija raste. Kada pogledate Crobex, indeks nekih od najvećih poduzeća koja su izlistana na Zagrebačkoj burzi (ZSE), on manje-više stagnira gotovo 15 godina, rekao je u otvorenom Alan Sumina

U HTV-ovoj emisiji Otvoreno, o napretku ICT - ja govorili su Alan Sumina, suosnivač i direktor Nanobita, Izabel Jelenić, suosnivač, suvlasnik i tehnički direktor Infobipa, Nataša Mikuš Žigman, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Denis Sušac, suosnivač i direktor Mona i Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP-Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti.

- Mi imamo nekoliko unicorna, Infobit je jedan od njih. Unicorn je tvrtka koja je postigla valuaciju veću od jedne milijarde američkih dolara. Prije pet godina mi nismo mogli niti sanjati o tome. Postoji snažan interes stranih ulagača za ulaganje u hrvatske tvrtke - ili kroz direktno ulaganje u dokapitalizaciju ili kupovinu čitavih tvrtki, kao što se recimo dogodilo s Nanobitom čiji sam ja direktor i suosnivač. Mi smo prije gotovo godinu dana prodali tvrtku za gotovo milijardu kuna. O takvim stvarima se nije uopće pričalo prije nekoliko godina - rekao je Alan Sumina, suosnivač i direktor Nanobita. 

Kakva je perspektiva?

- Uvijek treba gledati gdje će hrvatski IT sektor biti za pet, deset ili više godina, jer to je jedna od rijetkih industrija koja ima tako visoke stope rasta. U Hrvatskoj malo industrija raste. Kada pogledate Crobex, indeks nekih od najvećih poduzeća koja su izlistana na Zagrebačkoj burzi (ZSE), on manje-više stagnira gotovo 15 godina. Nemate puno rastućih industrija, izuzev možda turizma. Uz turizam, ja bih rekao da je IT jedan od prilika i šansi Hrvatske da zadrži radne ljude i dobije visokoobrazovani radni kadar iz Europe. Ne samo iz Europe, iz cijelog svijeta, koji želi živjeti ovdje i raditi, kazao je Sumina, zaključivši kako Hrvatska digitalnim nomadima može pružiti kvalitetan život. Nije potrebna nikakva posebna infrastruktura za ICT sektor - dovoljan je brzi internet, relativno kvalitetan laptop i to je manje-više to, dodaje.


- Kada smo prije 10 godina govorili da nam je cilj zaposliti u Osijeku u IT industriji, ispali smo predmet sprdnje, a u biti se vrlo brzo dogodilo da smo zaposliti i višestruko više. U Hrvatskoj ima dosta dobrih stvari što se tiče lakoće poslovanja koja se, sjećajući se kako je to bilo 2003. kada smo pokretali firmu, znatno poboljšala, rekao je Denis Sušac, najbolji poduzetnik u 2020. godini, suosnivač i direktor Mona.

No, kaže, postoji i prostor za napredak.

- Kod nas se događa da država potiče i forsira pokretanje novih poduzetničkih pothvata, međutim ono što Hrvatska nema su zrele, velike, ozbiljne firme. Nemamo strategiju po pitanju rasta. Jednom kad firme dosegnu određenu veličinu, tu se staje - zaključuje Sušac. 

Hrvatski ICT sektor se danas više bazira na servisnu industriju, izvozi servise, a manje proizvode. Trebalo bi zato, smatra Sušac, znatno više ulagati u razvoj i istraživanje.

- Davno nam je obećano da će IT biti vertikalna industrija, to znači da IT tvrtke mogu prijavljivati i raditi projekte koji su baš u srži IT-evski, a ne moraju biti vezani za druge vertikale - poljoprivredu, zdravstvo, transport sigurnost -  pojasnio je.


Nataša Mikuš Žigman, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, govorila je između ostalog o S3 strategiji koja je podloga za korištenje europskih sredstava u razdoblju od 2021. do 2017. godine. 

- Mi trenutno radimo na njenoj reviziji. Krajem devetog mjeseca i početkom desetog ćemo imati i određene tematske radionice po pojedinim područjima S3 strategije u kojoj su uključeni i predstavnici gospodarstva i predstavnici akademskog sektora, tako da ćemo sagledati sve prijedloge koji dolaze od strane gospodarstvenika i ići u smjeru da ICT industrija bude jače prepoznata kao vertikalna industrija u segmentu same strategije - rekla je Mikuš Žigman.


Unatoč tome što se najveći napredak i prostor za zaradu vidi upravo u ovoj industriji, Hrvatska se i dalje oslanja na turizam. 

- Da nemamo turizam, Hrvatska bi bila bitno drugačija zemlja, puno sličnija zemljama zapadnog Balkana. I moramo ga apsolutno pozdraviti. To je onaj strukturirani, poduzetnički dio turizma koji se razvija, a nikako nije onaj nestrukturirani dio koji stvara velike probleme i infrastrukturi, ali i generalno - koliko on doista doprinosi gospodarstvu i općem društvu - to je potpuno druga stvar, kaže Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP-Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti.

Dodaje i kako je turizam u svojim najboljim godinama ostvarivao 10 do 10,5 milijardi eura prihoda. Sada, u trenucima pandemije kada su stvari malo stale, ni u ICT sektoru nije bilo onolikog rasta kao prije, ICT je radio oko 45 milijardi kuna, kaže.

- Međutim, hrvatska ICT scena trenutno spada u nekakvu sredinu Europe. Mi nismo niti prva liga, nismo ovog trena niti pri dnu. Ali imamo strašan potencijal za rast -  zaključio je.

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Komentari 1
Uspješno lansirali prvi hrvatski satelit CroCube: Uspostavio je prvu komunikaciju sa Zemljom
HRVATI U SVEMIRU

Uspješno lansirali prvi hrvatski satelit CroCube: Uspostavio je prvu komunikaciju sa Zemljom

Uspješno lansiranje satelita počelo je danas u 12:34 sati po hrvatskom vremenu. U 14:16 CroCube se uspješno razmjestio iz rakete i poletio u svoju trajnu ekvatorsku orbitu oko Zemlje
Najbolji domaći kolači bake Ane
10 SUPER RECEPTA

Najbolji domaći kolači bake Ane

Svi recepti spremaju se prema dugogodišnjim tradicijama te vas okusom i mirisom vraćaju u djetinjstvo. Među ovih deset slastica možete pronaći sve - od mirisnih medenjaka do kremastih šaum rola
Ako nećemo imati više od korice kruha, i nju ćemo podijeliti, samo da djeca ostanu zajedno
PUNA KUĆA

Ako nećemo imati više od korice kruha, i nju ćemo podijeliti, samo da djeca ostanu zajedno

Ivana i Mario posvojili su petero djece, a sve kako bi biološka braća mogla ostati i odrasti zajedno, jer kako kažu: 'Nije humano razdvajati djecu koja su već prošla toliko toga u svojemu malom životu'