Antibiotici u hrani: Ima li ih u prehrambenim proizvodima na tržnicama i u trgovinama?

Možemo se složiti s tim da su antibiotici jedan od najvažnijih medicinskih izuma i doprinosa čovječanstvu, ali njihova pretjerana uporaba stvara nešto što se zove antimikrobna rezistencija. To znači da bakterije koje napadaju živi organizam postaju otporne na antibiotik koji bi ih trebao uništiti i liječenje je u konačnici neučinkovito. U antimikrobe spadaju i drugi lijekovi koji se, osim protiv bakterija, bore protiv gljivica, virusa i parazita. 

Prema podacima Organizacije za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), oko 700.000 ljudskih smrti povezano je s problemom antimikrobne rezistencije. U borbi protiv ovoga globalnog problema FAO je jedan od osnivača Svjetskog tjedna svijesti o antimikrobima, koji se obilježava u studenom. Ovogodišnji slogan je "Širite svijest, zaustavite otpor". 

Čovjekova konzumacija

Uz antimikrobnu rezistenciju, unošenje antibiotika kroz hranu ima nekoliko negativnih posljedica na ljudski organizam. Najopasnije su toksičnost, kancerogenost, loš utjecaj na sastav crijevne mikroflore i moguće alergijske reakcije. Iz tog razloga potrebna je stalna kontrola životinjskog mesa i mesnih prerađevina kako čovjek ne bi nepotrebno konzumirao antibiotike. 

- U slučaju primjene antibiotika kod životinja, meso tretiranih životinja može se koristiti samo nakon što prođe karenca, odnosno vrijeme nakon uporabe,  kad se antibiotici prestanu izlučivati u meso. To je propisano za svaki antibiotik. Ovakav sustav primjenjuje se u cijeloj Europi. I ako on funkcionira, ne bi trebalo biti slučajeva pojave antibiotika u piletini ili nekoj drugoj vrsti mesa - objašnjava dr. Nina Bilandžić, predstojnica Odjela za veterinarsko javno zdravstvo na Hrvatskom veterinarskom institutu. 

Određivanje prisutnosti antibiotika u mesu

Dr. Bilandžić kaže da je u okviru njezinih spoznaja hrvatsko tržište, što se tiče antibiotika,  u redu. Postoji niz programa koje Ministarstvo poljoprivrede organizira u svrhu kontrole i drugih štetnih tvari, odnosno dodataka hrani, a sve u cilju zaštite zdravstvene ispravnosti hrane. Objasnila nam je i kako se točno ispituje prisutnost antibiotika u hrani.

- Određivanje koncentracije antibiotika u mesu provodi se u Hrvatskom veterinarskom institutu tehnikama tekućinske kromatografije s masenom detekcijom (LC-MS/MS, LC-QTOF-MS) takozvanim potvrdnim metodama, koje omogućuju analizu više od 80 antibiotika. Metoda je validirana i akreditirana. Za sve antibiotike koji su u primjeni u EU propisane su najviše dopuštene količine u mesu pojedinih vrsta životinja te se njihova kontrola provodi u odnosu na te propisane količine - govori naša sugovornica. 

Zašto životinje uopće primaju antibiotike?

- Antibiotici i drugi veterinarski lijekovi životinjama se daju s istom svrhom kao ljudima, u liječenju neke bolesti uzrokovane mikroorganizmima ili parazitima. Primjerice, na peradarskim farmama zna se pojaviti kokcidioza (uzrokovana mikroskopski sitnim parazitima), pa se u tim slučajevima koriste takozvani kokcidiostatici - kaže dr. Nina Bilandžić.

Ipak, bilježi se i neodgovorna primjena antibiotika kod životinja. Primjerice, životinjama se daju antibiotici za bolesti koje se inače mogu spriječiti boljom higijenom, promjenom prehrane i dobrim uzgojnim praksama. Moguće je i da uzgojitelji nemaju pristup stručnjacima i veterinarima, te uz vlastito neznanje i nedostatak svijesti nepotrebno koriste antimikrobna sredstva. Problem je i u njihovoj lakoj dostupnosti, a pogotovo onih nekvalitetnih i krivotvorenih, objašnjava problematiku FAO na svojoj službenoj stranici. 

FAO posebno ističe problem korištenja antimikrobnih lijekova na zdravim životinjama, a sve u svrhu njihova boljeg rasta. Uz to pozivaju na općenito smanjenje korištenja antimikrobnih sredstava nudeći prevenciju kao jedno od rješenja. Zalažu se za bolju kontrolu infekcija, programe higijene, biološke sigurnosti i cijepljenja u svim sektorima koji uzgajaju životinjsko meso. 

Uz mnoge primjere pretjerane uporabe antibiotika u peradarskom uzgoju, našli smo i one koji su za sve svoje potrošače pripremili isključivo domaće meso uzgojeno na lokalnim hrvatskim farmama. Međimursko pile postalo je ime kojem ljudi vjeruju - to je jedina piletina u Hrvatskoj s certifikatom Antibiotic free, koji jamči da pilići nikada nisu primili bilo koju vrstu antibiotika u bilo kojoj fazi svog životnog ciklusa.  

PP Pipo Čakovec svim svojim uzgajivačima isporučuje krmne mješavine koje ne sadrže životinjske bjelančevine i umjetne dodatke. Hrana za životinje potpuno je prirodan proizvod koji se sastoji od različitih žitarica: od kukuruza, pšenice, soje kao proteinske komponente, dodaju masti kao izvor energije i mineralno-vitaminske smjese, pa ovaj potpuni sastav podržava životinje za uspješan rast i njihovu dobrobit.