Analitičari: Hrvatska će morati tražiti pomoć EU i MMF-a

Hrvatska klizi prema traženju pomoći EU i MMF-a koji će nametnuti bolne reforme koje su potrebne da bi gospodarstvo postalo produktivnije, objavila je agencija Reuters procjene ekonomskih analitičara upućenih u hrvatske probleme.

Hrvatske vlade od 2000. godine zaziru od tržišnih reformi i povećavaju potrošnju i dug. No, to će biti puno teže financirati kada središnje banke ključnih razvijenih zemalja počnu smanjivati priljev jeftinog novca, koji potiče ulagače u državne obveznice da 'love' više prinose u zemljama poput Hrvatske.

Hrvatski dužnosnici još isključuju mogućnost pomoći izvana dok su analitičari proteklog mjeseca počeli iznositi zamisao o traženju pomoći od EU i MMF-a, koja bi bila uvjetovana smanjenjem javne potrošenje i ohrabrivanjem novih poslovnih poduhvata.

Gospodarski rast nije zabilježen od 2008.

Hrvatska nije zabilježila rast gospodarskih aktivnosti još od 2008., podsjeća Reuters. Vlada se još nada da će gospodarstvo ove godine stagnirati, dok analitičari u prosjeku predviđaju pad aktivnosti za 0,7 posto.

U sklopu procedure prekomjernog deficita (EDP) Europske komisije, Zagreb bi do kraja 2016. trebao svesti proračunski manjak ispod razine od tri posto BDP-a. U anketi Reutersa samo 3 od 11 analitičara smatra da će se to i dogoditi. U prosjeku očekuju da će ove godine proračunski manjak iznositi 4,8 posto, a iduće 4,5 posto BDP-a.

U idućoj godini, analitičari u Reutersovoj anketi, u prosjeku očekuju rast BDP-a za 0,7 posto, pri čemu dvojica od njih 11 očekuju sedmu godinu recesije, a dvojica stagnaciju aktivnosti.

Hrvatski javni dug trebao bi ove godine, prema novoj metodologiji EU, premašiti 80 posto BDP-a i nastaviti rasti ako se ne provedu odlučne reforme.

 - Potrošnja je ogromna i nitko je nema hrabrosti smanjiti. Svake godine potrošimo oko 20 milijardi kuna više nego što zaradimo. Idemo u krivom smjeru -  smatra dr. Ante Babić iz Centra za međunarodni razvoj.