150 godina tjelesnog odgoja u hrvatskim školama: Pogledajte kako su vježbali naši stari

Čak 36 posto djece dobi od 8 do 9 godina (i to 38 posto dječaka, u odnosu na gotovo 34 posto djevojčica) ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, a kod trećine djece te dobi, od pandemije Covida, smanjio se udio vremena koje provode u aktivnoj igri. Tako čak 37 posto djece u slobodno vrijeme provodi dva sata ili više pred ekranima. Štoviše, u vrijeme pandemije uočen je i porast slobodnog vremena provedenog pred ekranima kod svakog trećeg djeteta, pokazali su rezultati istraživanja "Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2021/2022.", koje je predstavljeno u ožujku ove godine. Nema sumnje, dobar povod za razgovor o povećanju broja sati tjelesne i zdravstvene kulture u školskom kurikulu. O tome se u Hrvatskoj razgovara već godinama, nažalost bez rezultata, osim što je Ministarstvo obrazovanja prihvatilo eksperimentalno uvrstiti treći sat tjelesnoga u niže razrede osnovne škole u okviru pilot-projekta cjelodnevne škole, koji se od ove jeseni provodi u 50 škola u Hrvatskoj. U ostalim školama, nažalost, omiljeni predmet za većinu djece, tzv. gombanje, svedeno je na dva školska sata, pri čemu u mnogim školama ni nemaju nastavnika tjelesnog odgoja nego i taj dio nastave vode učitelji i učiteljice.