Kako smo ih 'skidali' u glazbenom smislu, tako smo ih pratili i modno, prisjetio se Vladimir Kočić Zec iz Novih fosila. Poručio je kako mu je žao što nikada s članovima ABBA-e nisu bili u kontaktu
'Zvali su nas hrvatska ABBA! A zbog njih smo u London išli po kostime. Dugo su nam bili uzor'
Prozvali su ih "hrvatskom ABBA-om". Bili su to Novi fosili, koji ove godine obilježavaju 55 godina od osnutka, dok švedska grupa "slavi" 50 godina od njihove eurovizijske pobjede s pjesmom "Waterloo". Agnetha Fältskog, Björn Ulvaeus, Benny Andersson i Anni-Frid Lyngstad trijumfirali su u britanskom primorskom gradu Brightonu i pokrenuli novi trend u glazbi.
- Oni su pobjedom na Euroviziji postavili temelje nove pop glazbe. Mi smo to pratili, pratili smo svjetske trendove i njih smo izabrali kao obrazac.
Radi se o prekrasnim pop melodijama, vrhunskim aranžmanima, produkciji, pitkim tekstovima, tu su i dvije zgodne djevojke, a uz njih sjajni tekstopisci i aranžeri... Sve im se poklopilo. Rijetki su bendovi koji su se vrlo brzo plasirali u Ameriku, pogotovo u to vrijeme, to je bilo jako teško kad pričamo o fenomenu pop glazbe, rekao nam je Vladimir Kočiš Zec (75) iz Novih fosila pa dodao:
- Žao mi je što nisu uspjeli na emotivnom planu, to su bila dva para, a rastali su se. No to je bila industrija na svoj način, vrhunski izvozni artikl Švedske, pa oni su više doprinosili od Volva. I u Americi su uspjeli, a to je velika stvar.
Kaže kako su Šveđani od početka bili jako prepoznatljivi, zapravo, jedinstveni. Neke su stvari radili malo drukčije od drugih i u tome su bili jako uspješni.
'Nastao je muk u Splitu'
- Bili su prepoznatljivi po tome što su se nadopunjavali, ženski vokali, pa muški, multiplicirali su zborove i na taj način su davali pjesmama snagu. Imali su vrlo jednostavne i kvalitetne pjevne melodije, a na to su nadovezali izvanredne emotivne izvedbe. To se čulo od te Eurovizije, koju su osvojili, pa do zadnjeg dana - dodao je Kočiš.
Nove fosile osnovao je Slobodan Momčilović Moka, a uz njega su bili Marinko Colnago, Rajko Dujmić, Kočiš i Đurđica Miličević, kasnije Barlović. Kako je Zec već istaknuo, ABBA-u su odredili kao uzore. Uskoro su ih i prozvali domaćom inačicom švedskom benda.
- Imponiralo nam je to, pa bolje usporedba s ABBA-om nego nekim drugima. U nekim stvarima smo ih jako dobro prepoznali, skužili način na koji funkcioniraju. Rajko je to jako dobro radio, shvatio je način na koji momci postavljaju zborove i višeglasno pjevanje, mi to kažemo 'zac', moraš poznavati harmoniju da bi shvatio kako su to oni radili. Rajko je tu bio zaista veliki majstor - rekao je Kočiš.
Važnu ulogu imali su i kostimi, odnosno cijeli scenski nastup. ABBA je i stilski utirala put, ne samo glazbeno.
- Kako smo ih 'skidali' u glazbenom smislu, tako i u modi, koju su oni na neki način nametnuli. Bio je to glamur u smislu satenskih kostima, pa cipele s visokom potpeticom i za muškarce i za žene, sjajni kostimi i šljokice.... To je bila tadašnja moda, i tu su ostavili svoj veliki pečat i trag - ističe Kočiš. Nije u to doba bilo moguće kod nas nabaviti takve kostime. Fosili su si dali truda pa su po sve to otišli u London.
- Tako je. Išli smo do Londona, tamo smo u Sohou pronašli majstora, Collina Wilda, koji nam je kostime radio po mjeri. U samo 24 sata bili su gotovi i za nas i za Đurđicu. Prvo pojavljivanje u toj odjeći imali smo na Splitskom festivalu, sjećam se kako je samo nastao muk kad smo mi takvi izašli na pozornicu. Nisu mogli vjerovati koliko je tu bilo odvažnosti i drskosti, a upravo to je kod ABBA-e tako sjajno funkcioniralo. Dugo smo mi slijedili taj trend u toj modi, dugo su nam bili veliki glazbeni uzor. Žao mi je što nikad nismo bili u kontaktu, što ih nismo upoznali - otkrio nam je Kočiš Zec.
U jednom davnom razgovoru za Svijet, bilo je to 1991. godine, o Novim fosilima i načinu rada govorio je i sam Rajko Dujmić.
- Obiteljska grupa, a smatram da su Fosili upravo to, mora svoj posao u žanru obavljati perfektno da bi svaki član te obitelji našao neku razinu izvedbe koja ga privlači. Ne možemo si dopustiti sirov zvuk, prebogate aranžmane ili neestetizirane omotnice ploča. Glazbenici koji su na takve detalje zaboravili, nisu izdržali više od nekoliko sezona - govorio je Dujmić tad i zapravo otkrio način na koji su funkcionirali, a koji se, kako je već Kočiš Zec otkrio, jako "naslanjao" na švedsku grupu.
Kod belgijskog kralja
- Balans koji stvara žanr pop-glazbe kakav nude Fosili, kakav je u gotovo idealnoj varijanti nudila ABBA, zahtijeva rad na svakom detalju, takav da finalni produkt ne vrišti, ne nameće se, nego da se polako uklopi u svakodnevni život slušatelja, i s glazbene i s vizualne strane - rekao je tada Rajko.
ABBA je pobijedila s "Waterloo", "zaludjela" svijet, a time dala i ideje Novim fosilima. I oni su nastupili na natjecanju za pjesmu Eurovizije. U Bruxellesu su 1987. osvojili četvrto mjesto s pjesmom "Ja sam za ples". U Belgiji je to za njih bilo deset nezaboravnih dana, tadašnja jugoslavenska delegacija bila je na primanju kod belgijskoga kralja i kraljice, a morali su imati odjeću prema protokolu. Sve su im izradili Rudi i Helena Šafranko iz zagrebačkog butika Valentino. Na nastupu je Sanja Doležal, koja je u bend ušla nakon Đurđice Barlović, imala bijelu "plesnu" haljinu.
- To je jedina haljina za koju mi je žao što je više nemam - rekla je Sanja Doležal jednom prilikom.