Zubni konac štiti od infarkta i dijabetesa, a rabe ga tek rijetki

Hrvati u prosjeku posjete zubara 1,2 puta na godinu i potroše 3,2 tube paste za zube tijekom cijele godine. Gotovo polovina, oko 48,4 posto, pere zube dvaput na dan, 22,1 posto samo jedanput, 97 posto upotrebljava klasičnu četkicu za zube, a tek tri posto električnu. 

Vodicu za ispiranje usta rabi 40,6 posto, a zubni konac 33,5 posto ispitanika, pokazalo je novo istraživanje agencije AC Nielsen. No održavanje zdravlja zubi i usne šupljine nije samo pitanje estetike nego prije svega prevencije bolesti koje mogu zahvatiti zube, okolnu potpornu kost i sluznicu usta. 

- Pacijenti koji boluju od nekog oblika parodontne bolesti, odnosno imaju upalu okolnih struktura zuba, izloženi su većem riziku bolesti srca i krvožilnog sustava, infekcijama dišnog sustava, komplikacijama u trudnoći, reumatoidnom artritisu, dijabetesu, osteoporozi, pa čak i povećanom riziku od tumorskih oboljenja, pokazala su novija istraživanja. Dokazana je i povezanost s Alzheimerovom bolešću te bolestima probavnog sustava, bubrega i prostate. Pokazalo se da su uzročnici parodontnih oboljenja u ustima povezani s uzročnicima upale navedenih bolesti te da mogu uzrokovati i potaknuti njihov napredak - govori dr. sc. Nikola Petričević, specijalist protetike dentalne medicine sa Stomatološkog fakulteta. 

Istraživanje je pokazalo i da 43 posto ljudi u Hrvatskoj posjećuje zubara nekoliko puta na godinu, jedanput ga posjeti 26 posto, a čak je 18 posto onih koji ga ne posjete po nekoliko godina. Zato stručnjaci kažu da je kućna prevencija - jedini put do zdravlja. 

Pregledi 

Svakih pola godine potrebno je otići stomatologu na ultrazvučno čišćenje, poliranje i fluoridaciju.

Četkica se tijekom pranja drži pod kutom od 45 stupnjeva

Većina ljudi upotrebljava ručnu četkicu za pranje zubi i smatra kako je zube dovoljno oprati tri puta na dan po pet minuta, kako su nas i roditelji učili od malih nogu. No pritom zaboravljaju da je za ispravno i temeljito pranje zuba nužno naučiti i ispravnu tehniku četkanja. Najnovija saznanja su pokazala da četkicu treba držati pod kutom od 45 stupnjeva, pola na zubnome mesu, pola na zubu, i laganim kružnim pokretima prati zub po zub, govori dr. sc. Nikola Petričević, specijalist protetike dentalne medicine. 

Vlakna četkice trebaju biti što mekša, a pritisak na zube minimalan. S druge strane, pokazalo se da je jak pritisak na zubno meso štetan te je jedan od uzročnika njegova povlačenja i otkrivanja zubnih vratova, što može dovesti do klimanja zuba, pa čak i njegova gubitka, a popravak nastale štete zahtijeva rad specijalista i veći broj dolazaka u ordinaciju.

Prostore između zubi potrebno je čistiti interdentalnom četkicom, koja je odlična za uklanjanje ostataka hrane, odnosno plaka. Treba paziti da se ona previše puta ne uvlači među zube jer se znatno oštećuje osjetljivo zubno meso i dovodi do njegova povlačenja. 

Ako je nemoguće zbog uskih prostora ugurati interdentalnu četkicu, valja uzeti zubni konac, koji treba “provući” uz jednu i drugu stijenku zuba. Nedostatak konca je što se ipak ne može potpuno ukloniti hrana, a ozljede u vidu krvarenja su česte. Vodeni tuš je također dobra opcija kod jako uskih prostora između zubi, a dodatna prednost je minimalna mogućnost oštećenja zubnog mesa. Male tajne za zdravije zube skrivaju se i u sastavu paste. Zubna pasta svakom primjenom ponovno kalcificira oštećenu površinu zuba, a fluor je taj koji je koristan jer ojačava caklinu. Sukladno Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti predmeta široke potrošnje koncentracija fluorida u pasti za odrasle smije iznositi od 0.1 do 0.15 posto.

- Sve paste sadrže toliko fluora da ne ugrožava zdravlje. Svaka pasta ima mogućnost da se zapjeni i tako uklanja nečistoće, ali pritom zaboravljamo na količinu konzervansa i aditiva koje bi bilo dobro izbjeći. Da ne dosade uvijek iste paste i isti okusi, preporučujem promjenu svakih nekoliko mjeseci jer tako i briga o zdravlju zuba postaje zanimljiv dio dana, a ne samo dosadna rutina - kaže dr. Nikola Petričević i dodaje:

- Mit o zubima bijelima poput vapna je iluzoran i rezultat je raznih prodajnih kampanja. Rezultati agresivnih metoda su kratkotrajni i tako izbijeljeni zub ubrzo vraća prirodnu tamniju nijansu. Naravno da svaka nijansa zuba s prirodnim pigmentom ne reagira jednako na izbjeljivanje. Ako još imate crne plombe, neka vas to ne zabrinjava - poručuje dr. Petričević. 

Prije 20-ak godina, kaže, pojavila se snažna kampanja za promjenu tamnih plombi, kao mogućih izvora trovanja živom. - Istina je da se u prvim danima nakon izrade takve plombe opušta nešto više žive, ali i dalje je ta količina zanemariva u odnosu na moguće štetne posljedice. Mislim da ih je nepotrebno mijenjati ako besprijekorno funkcioniraju, osim ako netko to ne poželi iz estetskih razloga - zaključuje.

Izbjeljivanje kod kuće 

Tretirajte zube gelovima s niskom koncentracijom sredstva za izbjeljivanje, kaže dr. sc. Nikola Petričević.

Paste su sigurne 

Količine fluora u zubnim pastama su potpuno bezopasne i vrlo korisne jer “jačaju” zubnu caklinu.

Dodatna pomoć 

Otopina za ispiranje pomaže pri čišćenju, no s njom treba biti oprezan zbog očuvanja korisnih bakterija. 

Važna čistoća četkice...

Zubne četkice moraju se dobro isprati nakon svakog pranja zubiju jer se na njima nakupljaju bakterije i hrana. Stoga stručnjaci preporučuju njihovo redovito mijenjanje - svakih nekoliko mjeseci.  

Riječ stručnjaka: piše dr. sc. Nikola Petričević

Čišćenjem naslaga uklanjaju se bakterije, ali i čuva zdravlje

Preporučujem kontrolu svakih šest mjeseci, a pacijentima s problemima zubnog mesa i općim sistemskim bolestima preporučujem dvostruko češće posjete zubnom liječniku. 

Razlog su najnovija istraživanja i preporuke Američke dentalne organizacije, koja smatra da se uz čišćenje tvrdih (kamenac) i mekih (hrana, odnosno plak) zubnih naslaga profesionalnim čišćenjem također uklanja velik dio loših bakterija iz područja oko zuba, a time daje predah organizmu. Profesionalna oralna higijena je obvezna i kod pacijenata s implantatima i fiksnim protetskim radovima radi redovitoga profesionalnog čišćenja prostora oko zuba koje pacijenti vrlo teško sami mogu održavati. Profesionalno čišćenje traje 30-60 minuta, a koriste se ručni i strojni ultrasonični instrumenti za uklanjanje kamenca i drugih naslaga. 

Mit je da se mliječni zubi ne popravljaju - ako to ne učinite, trajni bi mogli početi nicati bez reda

Štetnost slatkiša za zube dobro je poznata svima, a većina ljudi ima podsjetnike na to vrijeme - mnoštvo plombi. Kao i nama, i današnjoj djeci vjerojatno je najmrskija stvar četkanje zubi prije spavanja, no ono je obvezno, govori dr. sc. Nikola Petričević i dodaje da ga je višegodišnja praksa s najmanjim pacijentima naučila da roditeljima savjetuje dolaske s djecom od najranije dobi - čim počnu nicati prvi zubi. 

- Razlog je privikavanje djeteta na ambijent ordinacije i liječnički tim koji će se brinuti za njegove zube. Gledajući roditelje iz stomatološkog stolca, razbija se strah od novog i nepoznatog. Već nakon nekoliko dolazaka dijete vas prihvaća i na vama je da obavite prvi put samo pregled, potom poliranje zuba idućih nekoliko puta pa tek onda počnete s bezbolnim zahvatima. Sanacija većih kvarova ostavlja se za kraj, osim ako situacija nije tako hitna - objašnjava dr. sc. Nikola Petričević. 

I prihvaćanje duboko ukorijenjenih mitova o liječenju karijesa u male djece može prouzročiti dugoročnu štetu, kaže doktor. 

- Nažalost, i dan-danas velik broj roditelja smatra kako mliječne zube nije potrebno popravljati, da su oni tu samo privremeno i da će ionako uskoro biti zamijenjeni novima. Pritom nisu ni svjesni koliko su u krivu i koliko štete nanose djetetu. 

Svaki mliječni zub potreban je za normalno žvakanje, a također čuva mjesto za svog nasljednika. Koliko je to važno, vidimo kad trajni zubi počnu nicati bez reda i u svakakvim pozicijama, što stvara funkcionalne i estetske probleme, koji se poslije mogu korigirati samo dugogodišnjom ortodontskom terapijom - objašnjava dr. sc. Petričević, koji se osvrnuo i na dječje nezgode:

- Prema statistici, češća se oštećenja zuba događaju dječacima, i to oko 12. godine. Gornji trajni sjekutići prvi zamjenjuju mliječne zube i njihov položaj u ustima tijekom djetinjstva je jako izbočen, zbog čega trpe najveći dio udaraca. 

Posljedice su uglavnom lomovi krune zuba, koji se lako poprave bijelim plombama, ali ponekad završe i vađenjem živca ili izbijanjem zuba. Treba istaknuti da takav zub treba što prije staviti u tekućinu, po mogućnosti u vodu ili mlijeko, te otići dežurnom zubaru kako bi ga vratio na mjesto i učvrstio. Tako “spašeni” zub često može preživjeti još godinama.

Najbolja zaštita...

Da djeci ne treba davati zaslađene dude, varalice i gazirane sokove niti ih uspavljivati bočicom, kažu stomatolozi.

Prvi pregled... 

Kontrolu zubi potrebno je obavljati svakih tri-šest mjeseci. Prvi pregled obavite najkasnije kad djetetu niknu prvi zubići.

Karijes, a što je to? 

I nakon nicanja šestica nužno je njihovo zalijevanje (pečaćenje fisura) jer se tako zubi štite od mogućih karijesa.