Žrtve mobbinga: Kako se obraniti od zlostavljača

Ipak, često i ne znamo da smo mobbingu izloženi, bilo da nas zlostavlja nadređeni ili kolega. Najčešće se prvo javlja osjećaj srama, osjećaj da s nama nešto nije u redu, nakon toga upadamo u teško emocionalno stanje, sve teže odlazimo na posao, na radnom mjestu smo sve manje učinkoviti. Zatim se javljaju i zdravstvene smetnje: kardiovaskularni problemi, oslabljeni imunitet, anksioznost...

Do prije nekoliko godina, pojam mobbinga u Hrvatskoj je bio nepoznat. No, to ne znači da nije bio prisutan. Jadranka Apostolovski, predsjednica Udruge mobbing upozorava da je problem psihičkog zlostavljanja na radnom mjestu sve prisutniji, no u Hrvatskoj gotovo nema pravomoćnih presuda za mobbing.

Što je mobbing

- Mobbing nije definiran hrvatskim zakonima i vrlo se često poistovjećuje s različitim oblicima diskriminacije i klasičnim povredama iz radnog odnosa. Zakon o radu uređuje radne odnose te dužnosti i obveze kako poslodavca tako i zaposlenika. Zakon o suzbijanju diskriminacije, Zakon o ravnopravnosti spolova te Zakon o radu zabranjuju diskriminaciju po svim osnovama, što je zajamčeno i Ustavom RH. Pojedina ponašanja koja mogu predstavljati mobbing u određenim okolnostima iscrpljuju se i u protupravnim djelima koja su zabranjena hrvatskim Kaznenim zakonom, kao što su uvreda, kleveta, tjelesna ozljeda, prijetnja, prisila, bludne radnje, spolni odnošaj zlouporabom položaja, povreda prava na rad i drugih prava iz rada te povreda ravnopravnosti građana - objašnjava Jadranka Apostolovski.

Dodaje da u Hrvatskoj postoji zakonska podrška, no da stručnjaci koji se svakodnevno susreću s ovim problemom smatraju kako je potrebno donijeti poseban zakon. 

- Radna skupina koja je osnovana u Udruzi mobbing 2007. godine predstavila je javnosti nacrt prijedloga Zakona o sprječavanju zlostavljanja na radu. U siječnju 2009. godine bio je na prvom čitanju u Saboru RH, no na žalost nije prošao zato što je Vlada RH osnovala Radnu skupinu koja će izraditi novi prijedlog Zakona o sprječavanju zlostavljanja na radu i uputiti ga u saborsku proceduru. Udruga se zalaže za donošenje posebnog Zakona o sprječavanju zlostavljanja na radu koji bi štitio i radnike zaposlene na određeno vrijeme, honorarce, učenike na praktičnoj nastavi, djelatne vojne osobe, javne i državne službenike i namještenike - kaže Apostolovski.

Danas, ističe, poslodavac može otkazati Ugovor na određeno vrijeme radniku koji traži zaštitu svog dostojanstva prema Zakonu o radu.

- U našem je prijedlogu Zakona o sprječavanju zlostavljanja na radu takvom poslodavcu namijenjena najviša prekršajna kazna od 150.000 do 300.000 kuna - kaže predsjednica Udruge mobbing.

Kako se obraniti

No, što točno žrtva mobbinga može napraviti kako bi zaštitila svoja prava i obranila se od zlostavljača?

- Žrtvama mobbinga savjetujemo da ne vraćaju istom mjerom, da izvijeste o zlostavljanju nadređenu osobu ili osobu zaduženu za primanje pritužbi, neka čuvaju kopije pisama, e-mailova, faksova i poruka koje dobivaju od osobe koja ih zlostavlja, neka vode dnevnik i bilježe datum, vrijeme, događaj i svjedoke, a izvan poduzeća neka potraže pomoć liječnika medicine rada ili liječnika obiteljske medicine - savjetuje Apostovski.

Radnici su, ističe, temeljni pokretači sustava kvalitete, te izravno svojim osobnim znanjem i zalaganjem ostvaruju postavljene ciljeve. Zbog toga je briga o uvjetima rada, naobrazbi i usavršavanju radnika, te propagiranje spoznaje o kvaliteti trajna zadaća poslodavaca. Svaki poslodavac trebao bi, kaže, imati na umu da zadovoljan radnik izravno pridonosi povećanju dobiti tvrtke. Svakako treba ohrabrivati sve zaposlene da se na radnom mjestu međusobno odnose profesionalno i s poštovanjem, upoznati sve zaposlene da mobbing shvate ozbiljno, što se sve smatra mobbingom i kome se mogu obratiti za pomoć. Poslodavac bi se trebao prema svim prijavama odnositi ozbiljno, rješavati ih brzo i u povjerenju. Rukovoditelji bi trebali biti educirani kako se trebaju odnositi prema prigovorima i u pojedinim situacijama, te ih ohrabrivati da ispitaju situaciju i onda kada nisu dobili formalni prigovor. Poslodavci bi trebali osigurati sudjelovanje "treće strane" koja može pomoći u razrješenju problema ako je to potrebno.

Tko su žrtve

Među zlostavljanima koji su od početka 2009. godine do rujna zatražili pomoć u Udruzi mobbing bilo je 66 posto žena i 34 posto muškaraca. Najviše zlostavljanih, prema istraživanju Udruge mobbing, u dobi je od 36 do 50 godina, dok je najmanje zlostavljanih u dobi od 20 do 35 godina. Prema obrazovanju najveći broj ispitanika je sa srednjom stručnom spremom, 35,3 posto muškaraca i 45,5 posto žena, zatim fakultetskog obrazovanja, 29,4 posto muškaraca i 36,4 posto žena, dok ih je najmanje sa završenom osnovnom školom, 2,9 posto muškaraca i 6 posto žena. Kod muškaraca je veći broj zaposlenih u privatnim poduzećima, 52,9 posto, dok je kod žena veći broj onih koje su zaposlene u državnim poduzećima, 53 posto. Prema tom istraživanju, u trenutku ispunjavanja upitnika 42 posto ispitanika nije bio na bolovanju, dok je njih 58 posto bilo na bolovanju. Ispitanici oba spola navodili su u najvećem broju da su bili izloženi iznošenju nedokazanih tvrdnji protiv njih (67,6 posto muškaraca i 74,2 posto žena). 

Ipak, i nadređeni mogu biti žrtve mobbinga. Jadranka Apostolovski objašnjava kako su u praksi zabilježili slučajeve gdje niže rangirani zaposlenici zlostavljaju svoje pretpostavljene. Takav takozvani okomiti obrnuti mobbing događa se, kaže, i u drugim zemljama, i to u 5 posto slučajeva.