Vino je, kako u slikarstvu, tako i u pisanoj riječi, često bilo inspiracija mnogim umjetnicima, pa ne čudi što su posljednjih godina sve popularnije slikarske radionice Paint&Wine na kojima polaznici uče slikati uz čašu vina. I kako ne bi bile kad je zasigurno divan osjećaj pokušavati naslikati Van Goghovu Zvjezdanu noć ili Gauguinove Tahićanke uz pomoć nekoliko kapljica tekućeg nadahnuća. 

Međutim, vino nije isključivo služilo kao inspiracija umjetnicima i književnicima, već je ono samo postalo umjetnost, a pogotovo kad govorimo o njegovoj proizvodnji, proučavanju, ispijanju i sakupljanju.

Najskuplja butelja vina

Mnogi će se složiti s tim da je ljubav prema vinu priča za sebe i upravo to može potvrditi i događaj iz 2018. godine, kad je prodana najskuplja butelja vina. Kolekcionar je na aukciji u New Yorku platio Domaine Romanée-Conti Burgundy iz 1945. godine vrtoglavih  558.000 dolara. 

Pitate se zašto je bilo toliko skupo? Riječ je o vinu koje je nastalo u godini "berbe jednoroga". Ta godina bila je općenito vrlo vruća, vina su bila superkoncentrirana, a tuča i mraz dodatno su otežavali posao vinogradarima. Na kraju je bilo proizvedeno samo 600 boca Romanée-Contija. Nakon berbe vinogradari su iščupali stare i zasadili nove loze.

Ipak, o ljubavi prema vinu najbolje će možda posvjedočiti vlasnici vinskih podruma koji su posvetili život prikupljanju, a neki i proizvodnji ovog popularnog grožđanog alkoholnog pića. 

Najveća kolekcije vina u svijetu

Mileştii Mici moldavski je proizvođač vina za kojeg vjeruju da ima najveću kolekciju vina na svijetu. Nalazi se u istoimenoj općini, koja je samo dio moldavske priče o vinu. Gotovo cijela država okrenuta je proizvodnji vina, zbog čega se i prozvala "zemlja vinskog raja". Mileştii Mici u svojoj kolekciji ima oko 2 milijuna boca, od čega su 70% crna, 20% bijela i 10% desertna vina. Neka od najstarijih vina koje posjeduju su iz 1969., godine u kojoj je ovaj vinski podrum počeo raditi. 

Osim što ima najveću kolekciju vina, vinski podrum Mileştii Mici smatra se i najvećim u svijetu. Prostire se na 200 kilometara podzemnih cesta i hodnika od vapnenca, kroz koje posjetitelji najčešće prolaze nekim prijevoznim sredstvom. Temperatura u ovom vinskom raju uvijek je između 12 i 14°C, a relativna vlažnost zraka od 85 do 95%, što ga čini savršenim mjestom za čuvanje mnogobrojnih moldavskih vina. U ovom podrumu danas se nalaze neka od vina iz najboljih godina berbi iz cijele Moldavije, države s najviše vinskih podruma. 

Vinski podrum star više od 6000 godina 

Kada govorimo o povijesti, vjeruje se da je vinski podrum Arena Cave u Armeniji najstariji na svijetu. Otkrili su ga armenski i irski arheolozi 2007. godine i utvrdili su da je sagrađen između 5000. i 4000. godine prije Krista. Arheolozi su ondje našli opremu za proizvodnju vina te ostatke koštica grožđa i prešanoga grožđa. Zanimljivo je da su u njemu našli i vrlo dobro očuvano moždano tkivo, najstariji mozak iz neolitika otkriven do danas.

Za povijest vina važna je i 1867. godina, kad je nađena boca vina u grobu rimskog vojnika za koju je utvrđeno da datira iz 325-350. godine. Tu bocu vina smatraju najstarijim postojećim vinom te je danas izložena u Povijesnome muzeju Pfalz u Speyeru u Njemačkoj. Riječ je o boci od litre i pol, zapečaćenoj voštanim pečatom, u kojoj se, osim vina, primijete ostaci maslinova ulja i začinskog bilja.

Bogata hrvatska vinska tradicija

Iako se po pitanju proizvodnje vina ne možemo mjeriti s kapacitetima koje nude neki od najvećih svjetskih proizvođači vina, poput Italije, Francuske i Španjolske, hrvatska vina neosporno imaju svoje mjesto na svjetskoj vinskoj karti. U prilog tomu govori i podatak kako su, primjerice, upravo iločki traminac i silvanac služili na engleskom dvoru prigodom krunidbe kraljice Elizabete II. - tad su postali i dijelom tamošnje vinoteke.

Kad se govori o hrvatskom vinarstvu, nezaobilazna tema je i Slavonija, vinska regija u kojoj se vinova loza uzgaja od 3. stoljeća i gdje najviše ljudi - čak 69% njih - najradije pije bijelu sortu grožđa, graševinu. A osim što je najzastupljenija u Slavoniji, čak 50% svih Hrvata preferira graševinu, pokazalo je istraživanje iz 2021. godine.

Upravo je iz tog razloga slavonska vinarija Enosophia odlučila na etiketu najpopularnije sorte hrvatskog vina, Graševina DIKA, staviti Doru Pejačević. Na taj su način, točno 100 godina nakon njezine smrti, odali počast našoj slavnoj hrvatskoj skladateljici, koja se u vrijeme svojeg umjetničkog stvaranja nije smjela potpisivati na svoje skladbe.

Uz graševinu s likom Dore Pejačević, sva DIKA vina vinarije Enosophia od sada su dostupna u novom, umjetničkom ruhu.

Rebranding DIKA vina dolazi u pravom trenutku: kada postoji široko razumijevanje toga da je vino najbolji pratitelj dobrom ručku ili večeri te kada postoji ogroman spektar boja, okusa, aroma... unutar kojeg svatko može pronaći nešto za sebe. DIKA vina nisu vina o kojima morate znati sve da biste ih razumjeli – ovo su vina koja nastaju u vinogradu, koristeći sve ono najbolje što priroda daje. A to najbolje je u DIKI doista prisutno: to je plodna slavonska zemlja, to su odlični položaji na kojima se generacijama uzgaja vino, to je tradicija oplemenjena najnovijim znanjima, to je obilje u svakoj čaši. 

Nove etikete i vino bili su u sklopu predstavljanja izloženi krajem travnja u Galeriji Forum u Zagrebu. Dio predstavljanja uključivao je i oslikavanje etiketa u Paint & Wine kutku, gdje su svi uzvanici imali priliku oslikati elemente novih etiketa, uz pomoć nekoliko kapljica vina. Jedno je sigurno - inspiracije nije nedostajalo! 

Etikete odišu modernom umjetnošću, pune su boja i svaka sadrži elemente prepoznatljive za pojedinu vrstu vina. Upravo na taj način Enosophia želi prikazati kako su umjetnost i vino savršeni spoj.