Kako prolazi na brdovitom Balkanu nije bitno...Hrvatska naime nije na Balkanu..ponoviti zemljopis...
hu
hugić
12.12.2021.
Odustani
Slovenija je na Balkanu, a Hrvatska nije....? 🤔
mv
mala vatra
12.12.2021.
Odustani
Slovenija nije na Balkanu..
ante-portas
12.12.2021.
Odustani
Balkan je mentalitet, nije geografski pojam. Ali kao geografski pojam, 25% Slovenije pripada Balkanskom poluotoku.
Mi
Miro1Miro2
12.12.2021.
Odustani
Vatra, da nije na pirenejima mozda? Daj mi molim te objasni koje su to drzave na balkanskom poluotoku?
mv
mala vatra
12.12.2021.
Odustani
Miro,države na Balkanskom poluotoku su:, Albanija,BIH,Bugarska,Crna Gora,Grčka,Kosovo,Makedonija,Srbija60,%
mv
mala vatra
12.12.2021.
Odustani
I još mali dii Rumunjske 9%,dio Turske(istočna Tračka),a sad se vi nadmudrujte koliko hoćete..
Mi
Miro1Miro2
12.12.2021.
Odustani
Vatra, krivo.
mv
mala vatra
12.12.2021.
Odustani
Niti slučajno,ne provociraj..
ne
neugodnaistina
13.12.2021.
Odustani
Hrvatska je stoljećima pripadala i gradila mediteransku rimokatoličku kulturu i odlike srednjoeuropskoga kulturnog kruga. Njezini stanovnici ne mogu prihvatiti
bilo kakve “balkanske” kvalifikacije. Pa čak ako i postoji geografski pojam Balkana, Hrvatska se ni tada ne nalazi u njegovu sastavu. Hrvatska je po geografskom položaju sredozemna i srednjoeuropska zemlja. Ona se nalazi i u jugoistočnoj Europi. Nikomu ne pada na pamet da Grčku naziva “balkanskom” zemljom, iako, ako se itko nalazi na poluotoku, onda su to Grci. Svrstavanje Hrvatske u kontekst “Balkana” nije primjereno ni u geografskom, a ni u društveno-političkom ni povijesnom smislu. Svrstavajući Hrvatsku u “zapadni Balkan” (zemlje bivše Jugoslavije, minus Slovenija, plus Albanija), europski politički moćnici još jednom ponižavaju našu zemlju, a to čine i svi oni u samoj Hrvatskoj koji su taj naziv i takvo svrstavanje prihvatili. Naime, potrebno je prvo razmotriti pojam “Balkan” s geografskog stajališta. Da bi neki dio kopna mogao geografski uopće biti poluotokom, morske tj. vodene katete moraju biti duže od kopnene. To kod takozvanog Balkanskog poluotoka nije slučaj. Kopnena kateta od Trsta do Odese duga je oko 1330 km, što je više od morske istočne katete Odesa – Rt Matapan (Peloponez) koja je duga 1230 km. I druga, zapadna morska kateta od Trsta do rta Matapana (Peloponez) nešto je kraća od kopnene – duga je 1270 km.
Prikaži još ↓
ne
neugodnaistina
13.12.2021.
Odustani
Zapravo, nikome u geografskoj znanosti nije jasno kako je kopno koje je tako širokim krakom vezano za kontinent uopće moglo biti proglašeno poluotokom. Da bi ti
geografski parametri bili još nevjerojatniji, valja spomenuti da je od crte Trst – Odesa (1330 km) mnogo bliže Trstu luka Szczecin (920 km) ili Rostock (950 km) na Baltičkome moru! Ipak nikome nije palo na pamet da europski “poluotok” nazove recimo, Uralski ili Alpski poluotok. Pored toga, planina Balkan nalazi se na sjeveru Bugarske i ne dominira ovim dijelom Europe. Više od nje tim prostorom dominiraju, recimo, Dinaridi, Velebit ili Prokletije. Kako to obično biva kad nam stranci daju imena, u jednom svojem radu njemački geograf J.A.Zeune 1809. upotrijebio je naziv “Balkanski poluotok” ili “Balkan”. Ne proučavajući detaljnije atlas i karte, on je mislio da je Stara planina ili Balkan dominantni središnji planinski sustav jugoistočne Europe. Njegova pogreška nije u početku prouzročila teže posljedice u geografskom nazivlju. Naime, naziv “Balkanski poluotok” tijekom gotovo cijeloga 19. stoljeća u geografskoj se literaturi vrlo malo ili nimalo koristio. Ipak, pogreška stara dvjesto godina ušla je u zemljovide i uvriježila se potkraj 19. i početkom 20. stoljeća kada su preko francuske literature naziv Balkanski poluotok “otkrili” srpski geografi. To se poglavito odnosi na najvećega srpskoga geografa Jovana Cvijića.
Prikaži još ↓
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu 24sata te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona .