Čini se da odgovor na pitanje hoćemo li razviti asimptomatski, blagi ili teži oblik Covid-19 nakon infekcije ovisi o količini virusa kojoj smo izloženi, te da mala doza djeluje kao i cjepivo, tvrde stručnjaci
Maske smanjuju količinu virusa kojom smo izloženi i tako djeluju kao - cjepivo?
Švicarski liječnik i filozof iz rane renesanse, Paracelsus, imao je uzrečicu: 'Sve su tvari otrov i ništa nije bez otrova. Samo doza određuje da neka tvar nije otrov'. U osnovi, htio je naglasiti da svaka tvar može postati toksična ako se daje u visokoj koncentraciji. Čak i previše vode, koja je nužna za naše zdravlje, može izbaciti elektrolite uz organizma, što može biti fatalno.
POGLEDAJTE VIDEO: Papa Franjo odbija nositi masku u zatvorenom prostoru
Pokretanje videa...
Pogledamo li situaciju s korona virusom kroz tu prizmu, važno je naglasiti da se kod virusa gripe i nekih sličnih virusa već pokazalo da vrijedi pravilo da organizam mora biti zaražen određenom dozom patogena da bi se razvila bolest, kaže Erin Bromage, suradnica profesor biologije na Sveučilištu Massachusetts, u Dartmouthu. Dodaje kako doza kojom je netko zaražen određuje hoće li biti asimptomatski, imati lakše simptome, ili se ozbiljno razboljeti, što može biti korisno kad razmišljamo o zaštiti od korona virusa.
SARS-CoV-2 vjerojatno se ponaša kao i drugi virusi
- Istraživanja na životinjama pokazuju da one zaražene malom dozom virusa to mogu podnijeti bez simptoma. Ako se zaraze 'magičnom dozom' koja je zarazna, životinja će podleći bolesti, a ako se zaraze s dozom koja je viša od te zarazne, odnosno velikom dozom patogena, to dovodi do ozbiljnijih ishoda. Dakle, doza stvarno može biti važna - kaže profesorica.
To nije samo zbog toga što nam treba određeni broj čestica virusa da bismo se uopće zarazili, već i zato što velika količina virusa povećava izglede da će jedna od virusnih čestica ući u stanicu i zaraziti je, pokrećući lančanu reakciju, pojašnjava.
Slična je stvar i kod začeća: Ne trebaju vam milijuni sperme da biste oplodili jajnu stanicu, treba vam samo jedna, ali muškarci stvaraju milijune sperme kako bi poboljšali šanse da neki od njih dođe do jajne stanice, prevlada njegovu obranu i oplodi je, dodaje.
Ima li razlike: Visoka doza odjednom, ili kroz dulje vrijeme?
Pritom se čini da nije važna doza virusa kojoj ste izloženi u jednom trenutku; količina koja će presuditi u tome kakvu ćete infekciju razviti može biti i zbroj doza virusa koje dobijete tijekom određenog vremenskog razdoblja.
- Neki ljudi se pitaju je li presudno to što su neki ljudi, poput vozača autobusa ili ljudi koji rade u hitnim službama, podložniji zarazi povezano s time da su izloženi većoj dozi virusa, ili s činjenicom da su mu izloženi dulje vrijeme, pa 'pokupe' veću dozu virusa tijekom duljeg vremena - kaže Bromage.
Sredinom listopada, američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti promijenio je definiciju 'bliskog kontakta' tako da uključuje višekratnu, kratku izloženost virusu, koja ukupno traje 15 minuta ili dulje. Prije toga, pod bliskim kontaktom se podrazumijevalo 15 minuta neprekidne izloženosti zaraženoj osobi.
Ne utječe na to samo o virus, već i o domaćin
Sam virus nije jedini organizam koji igra ulogu u tome kakvu ćete reakciju razviti.
- Kod svake osobe različita je količina virusa potrebna da se razviju simptomi. Kod imunosuprimirane osobe, ili nekoga tko je pod stresom, na primjer, možda će trebati manje virusa da se postigne reakcija u odnosu na nekoga tko je zdravog imuniteta - kaže.
Ukratko, to ovisi i o fiziologiji potencijalnog domaćina, kao i o njihovom ponašanju, životnim navikama (poput pušenja, prehrane, tjelesne aktivnosti i sna). Tako stariji ljudi, kao i ljudi koji imaju određene kronične bolesti suočeni s velikom izloženošću virusu koja se ponavlja, mogu razviti najgori scenarij. Dakle, osobu krhkog zdravlja može oboriti i mala doza virusa, dok bi kod zdravih ljudi to ipak trebala biti veća doza virusa.
Jedan od tragičnih primjera je smrt mladog i naizgled zdravog liječnika Li Wenlianga u Wuhanu u Kini. On je 30. prosinca 2019. podigao uzbunu nakon što je vidio sedam slučajeva bolesti slične SARS-u među pacijentima u svojoj bolnici. Četiri dana kasnije policija ga je optužila za 'ozbiljno narušavanje društvenog poretka' i 'širenje glasina putem interneta'. Ubrzo nakon što je proveo neko vrijeme brinući se za teške bolesnike, Li je razvio simptome Covida-19 i umro je manje od mjesec dana kasnije. Bilo su mu samo 34 godine.
Doza virusa i virusno opterećenje
- Naravno, govorimo samo o vjerojatnostima, nemoguće je odrediti dozu virusa od koje bi nekome pozlilo, jer je to potpuno neetično - kaže dr. Monica Gandhi, epidemiologinja i profesorica medicine na sveučilištu Kalifornija u San Franciscu. Jedan od razloga je i to što ljude ne možete svjesno izlagati virusima, kako biste procijenili kod koje količine će se razboljeti.
- Mislim da zapravo nećemo doći do te vrijednosti. Možemo to promatrati kod životinja, postojao je model tvora, kao i model hrčka, što je korisno za znanstvene pretpostavke. No ne možemo sa sigurnošću znati koliko virusa je potrebno da se razboli čovjek, kaže.
- Ako unesete manje virusne doze, tada se vaš organizam može lakše izboriti s njom. Imat ćete asimptomatsku reakciju i manju vjerojatnost da ćete proizvesti veliko virusno opterećenje. To će opterećenje biti manje, pa je i bolest slabija - pojašnjava Gandhi.
Dodaje kako je na mjestima i u situacijama u kojima je određena obaveza nošenja maski - poput argentinskog broda na krstarenju, ili nekoliko američkih pogona za preradu hrane - stopa asimptomatskih infekcija, iznad 80 posto, bila više nego dvostruka od procijenjene asimptomatske infekcije od približno 40 posto. Dakle, čini se da maska ​​smanjuje dozu filtriranjem nekih virusnih čestica.
Povezanost maski i - cjepiva
Međutim, postoji još jedan fascinantan i važan način razmišljanja o doziranju virusa: Ako je doza dovoljno mala, možda neće izazvati bolest, ali svejedno može generirati imunološki odgovor, sličan cjepivu. Ovo je izvanredan i kritički važan koncept za razumijevanje načina na koji reagiramo na infekciju.
U stvari, Gandhi i koautor studije, dr. George Rutherford, s odjela za epidemiologiju i biostatistiku na UCSF-u, napisali su zanimljiv članak u New England Journal of Medicine u rujnu, iznoseći argument da osoba koja nosi masku 'pokupi' manju dozu virusa nego što bi ju pokupila bez zaštite te posredno pokreće imunološki sustav na reakciju i borbu protiv virusa.
U svom su članku izveli usporedbu s 'variolacijom', što je postupak kada su ljudi namjerno bili izloženi maloj dozi boginja, kako bi stvorili imunitet. Tako se nastojalo prevenirati male boginje prije uvođenja cjepiva.
- Ljudi su dobivali manju dozu virusa, blago bi se razboljeli i razvili imunološki odgovor, što je bila uspješna zaštita od težeg oblika bolesti - pojašnjava dr. Gandhi. To bi moglo objasniti zašto neki ljudi nikad ne razviju simptome Covid-19, ali imaju antitijela na virus, no prije zaključaka trebamo još mnogo dodatnih istraživanja.
Budući da inače ne možemo kontrolirati dozu virusa koju ćemo 'pokupiti' dr. Gandhi ponavlja ono što govori i većina drugih stručnjaka: U zatvorenom prostoru važno je održavati fizičku distancu, redovito održavati higijenu ruku i prostora te - nositi masku, piše CNN.