Život iza rešetaka: Zatvorenici snimali kako se provode u ćeliji

Inzistiramo na tome da se to istraži do kraja i utvrdi tko je i kako dostavio mobitele zatvorenicima. Ako su krivi neki od naših kolega, neka dobiju otkaz. Mi ne štitimo korumpirane, rekao nam je predsjednik Sindikata pravosudne policije Hrvatske Armin Tataervić govoreći o skandaloznom sigurnosnom proboju otkrivenom u prosincu.

Pogledajte video

Pokretanje videa...

01:24

Mobiteli u Remetincu

Tad se internetom proširila videosnimka na kojoj zatvorenik koji snima doziva Ivana Bašića, uhićenog nekoliko dana prije toga zbog utaje poreza pri uvozu luksuznih automobila. Nakon toga pravosudni policajci pretražili su ćelije i kod dvojice zatvorenika pronašli tri mobitela, dva iPhonea i mikro mobitel. Zatvorenici su ih sakrili u spužvu, a punili su ih, neslužbeno doznajemo, preko televizora. Zbog toga su zatvorenici nakon pronalaska mobitela ostali bez televizijskog prijamnika. Osim Bašića, pritvorenici su se fotografirali i snimali međusobno. Snimili su i što jedu, u kakvim uvjetima borave u zatvoru, kako im izgledaju sanitarni čvorovi itd.
To su, neslužbeno doznajemo, učinili kako bi pokazali da su uvjeti u zatvoru loši, da su sobe pretrpane, a snimali su se iPhoneima kako bi, tvrde, upozorili na korumpiranost zatvorskog sustava, kao i na činjenicu da u zatvoru ima svega.

- Zbog opsežnih provjera nadzor još nije u potpunosti završio te ćemo vas o detaljima obavijestiti nakon provedenog nadzora - odgovorili su nam iz Ministarstva pravosuđa na pitanje jesu li utvrdili tko je i kako u dva mjeseca u zatvor prokrijumčario pet mobitela. Mobiteli su se donedavno u zatvorima mogli nabavljati po 10.000 kuna, no u posljednje vrijeme cijena im je pala na 500 eura, što predstavlja sve veći problem za Upravu za zatvorski sustav.

U Remetincu su većinom pritvorenici, ljudi osumnjičeni za kaznena djela protiv kojih se još vodi istraga. Nabave li mobitel, imaju mogućnost opstruirati istragu. Mogu nazvati prijatelje da uklone dokaze koji ih terete. Mogu, primjerice, prijeteći izravno ili putem posrednika svjedocima, pokajnicima ili kompanjonima koji su, eventualno, na slobodi, olakšati situaciju vezanu za svoj kazneni progon.

Primjerice, u studenom su dva mobitela pronađena i kod Tomislava Sablje, koji ih je imao skrivene u zapakiranoj kutiji keksa. Tko mu je i s kojim ciljem poslao te mobitele, još nisu otkrili. Sablju su, podsjećamo, uhitili u srpnju 2019. godine u velikoj akciji policije Tebra i od tada se nalazi u istražnom zatvoru. Između ostalog, osumnjičen je da je s Tomislavom Sučićem ustrojio zločinačko udruženje koje je u manje od tri godine na krijumčarenju droge zaradilo 84 milijuna kuna.

- Do rujna 2019. pronađeno je 17 mobilnih uređaja, od čega je u poluotvorenim uvjetima izdržavanja kazne zatvora pronađeno šest mobilnih uređaja. Nedopuštene stvari najčešće pokušavaju unijeti ljudi koji zatvorenicima dolaze u posjete, stižu i u pošiljkama koje zatvorenici dobivaju od članova obitelji, a unose ih i zatvorenici prilikom povratka u kazneno tijelo - kažu u Ministarstvu pravosuđa, pod kojim je i zatvorski sustav.

Pritvorenicima blage kazne

Zatvorenici kod kojih pronađu nedopuštene stvari, odnosno mobitel, baš i ne strepe od strogih kazni. Naime, kažnjavaju ih stegovno.

- Za službenike je, prilikom nedvojbenog utvrđivanja krivnje za ovaj oblik nedopuštenih i kažnjivih radnji, predviđeno izricanje zakonom propisanih sankcija - kažu u Ministarstvu pravosuđa, u kojem su nam rekli i kako još nisu otkrili tko je i kako dostavio ovih pet mobitela u Remetinec. No to i ne bi trebao predstavljati tako velik problem. Stručnjaci nam kažu kako svaki mobitel ima svoj “elektronički otisak”, preko kojeg se može utvrditi gdje se i kad nalazio i s kim se putem njega komuniciralo, te kažu da se to može relativno brzo utvrditi, ako ima volje. No nisu mobiteli jedina zabranjena sredstva u hrvatskim zatvorima. Oni su, neslužbeno doznajemo, preplavljeni raznim vrstama tableta. Od onih koje koriste ovisnici o opijatima do onih za smirenje. Naime, tablete su u zatvorima svojevrsna valuta.

Zatvori su puni droge

Mogu se prodavati za gotovinu, njima se mogu plaćati određene usluge ili ih se može mijenjati za cigarete. Zbog toga se i oni zatvorenici ili pritvorenici kojima tablete i ne trebaju često žale na neke nepostojeće simptome kako bi ih dobili. Neslužbeno saznajemo kako je i Mirsad Šečić, mladić koji je u siječnju 2019. napao liječnika na Jordanovcu, preminuo od predoziranja tabletama koje je s cimerima u remetinEčkom zatvoru progutao na Badnjak. Točan uzrok smrti znat će se nakon obdukcije. U zatvoru u Remetincu godinama nemaju psa koji bi mogao nanjušiti droge. Da to predstavlja sve veći problem, govori i podatak da je u kaznionici u Glini nedavno u jednom danu pronađeno 200-tinjak tableta, tri mobitela i zasađena stabljika marihuane. Nekoliko dana kasnije ponovno su pretresali ćelije i ponovno su pravosudni policajci pronašli nedopuštene stvari, među njima i drogu. No pravosudnim policajcima koji su u tome sudjelovali nadređeni su, navodno, uz suptilne prijetnje za njih nepovoljnim posljedicama na radnome mjestu, sugerirali kako ne bi bilo dobro da službeno evidentiraju pronađene stvari u drugoj pretrazi. Pitanje je koliko se takvih situacija događa i kako na njih reagiraju u vrhu zatvorskog sustava.

Pred ministrom je vrlo mnogo posla

Ćelija u zagrebačkom zatvoru (1). Pogled kroz rešetke na zatvorsko dvorište, u kojem pritvorenici mogu šetati dva sata na dan (2). Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, pod kojim je i zatvorski sustav, mora riješiti niz problema, očistiti zatvore od droge i poraditi na tome da se oteža doturanje mobitela pritvorenicima, a one koji to rade primjereno sankcionirati.

Zatvorenici imaju pravo glasati na izborima

Pritvorenici i oni koji su u zatvoru na odsluženju kazne nemaju slobodu kretanja, no imaju pravo izaći na izbore. Iako remetinečki zatvor spada u VII. izbornu jedinicu, zatvorenici koji su u njemu na odsluženju kazne u nedjelju će glasati u izbornoj jedinici u kojoj im je prijavljeno prebivalište, a ne u onoj gdje su na privremenom boravku. U prvom krugu izbora za predsjednika Republike u zagrebačkom zatvoru najbolje je prošao Miroslav Škoro. Za njega je glasalo 135 ljudi, odnosno 38,02 posto. Dario Juričan, koji se u svojoj kampanji zalagao za to da korupcija bude dostupna svima i da se čak unese u Ustav, ukupno je u svim zatvorima dobio 33 glasa.