Drvca koja se prije Božića prodaju u posudama najčešće su smreke ili jele, rjeđe borovi. U rasadnicima možete naći i druge četinjače prikladne za kićenje i sadnju
Živo božićno drvce u posudi može izdržati nekoliko godina
Božićno drvce u posudi trebalo bi biti zdravo i dobro razvijeno. Uspijete li, provjerite korijen. Ako je smreka ili jela neposredno prije prodaje izvađena iz zemlje i ugurana u lonac, vidjet ćete samo snažno glavno korijenje, a sitnog, vlaknastog korijenja bit će vrlo malo. Takvo se drvce može osušiti nakon što ga posadite.
Također, ne pretjerujte u veličini. Želite li zadržati drvce u posudi do sljedećeg Božića (a možda i više godina), birajte patuljaste, spororastuće sorte četinjača. Naime, većina crnogoričnih stabala brzo raste, pa može prerasti posudu, a čak i zasjeniti vrt ako ih ondje posadite.
Živo drvce u posudi preporučljivo je prije unošenja u kuću nekoliko dana držati u negrijanoj garaži, zimskom vrtu ili sličnome mjestu da se privikne na promjenu temperature. Na sličnome mjestu bi trebala stajati i nakon blagdana, prije sadnje u vrtu. U kući drvce ne bi trebalo stajati dulje od desetak dana, a najbolje ga je smjestiti dalje od izvora topline (idealna temperatura je 15-18 stupnjeva). Izložena visokoj temperaturi, biljka bi mogla prekinuti period mirovanja i pustiti nove izbojke koji će se lako smrznuti nakon iznošenja van. Svaki dan je potrebno provjeravati vlažnost supstrata u posudi. On se ne smije osušiti, ali ni biti previše vlažan.
Namjeravate li drvce posaditi u vrtu, pokušajte iskoristiti toplije dane kad tlo nije smrznuto kako biste iskopali rupu i zemlju prenijeli na toplije mjesto. Tako vas smrznuto tlo neće prisiliti da sa sadnjom čekate do proljeća. Ako padne snijeg ili tlo bude smrznuto, lonac omotajte kartonom ili jutenom vrećom, iznesite ga na zaštićenu terasu ili balkon, u hladno spremište ili garažu u kojima može nekoliko tjedana pričekati povoljnije uvjete.
U hladnijim dijelovima Hrvatske rupu za drvce idealno je iskopati već u kasnu jesen, dok se u toplijoj klimi, gdje se tlo rijetko smrzava, rupa može kopati neposredno prije sadnje. Ona bi trebala biti nekoliko centimetara šira i desetak centimetara dublja od korjenove bale. Biljka izvađena iz posude tada se smjesti u jamu, korijenje samo malo razrahli rukama, a potom zatrpa tlom koje smo obogatili supstratom za sadnju. Gnojenje nije potrebno, no nakon sadnje drvce treba dobro zaliti i tlo oko njega malčirati korom drveta ili borovim iglicama.
Zaštita drvca
Sadite li ga na vjetrovitome mjestu, dobro ga je privezati uz čvrst kolac. Ostavljate li drvo u tegli do sljedeće godine, tada ga je potrebno držati na zaštićenome mjestu, a teglu obložiti zaštitnim materijalom zbog sprečavanja smrzavanja. Moguće je drvce ukopati u tlo zajedno s teglom - tako ćete manje morati paziti na zalijevanje, a nagodinu ga lako izvući.
Crnogorična stabla najbolje je saditi na sjevernoj strani vrta
Nije svejedno gdje ćete posaditi crnogorična stabla nakon Božića - na pogrešnome mjestu mogli bi zasjeniti vrt ili pretjerano zakiseliti tlo tako da ništa drugo ne uspijeva. Idealno mjesto za crnogoricu je sjeverna strana vrta jer će ondje služiti kao prirodna zaštita od zimskih hladnoća. Na njih se mogu nadovezati bjelogorična stabla i grmovi tako da sve zajedno tvori oblik potkove čiji je otvor okrenut prema jugu. Takva “sunčeva klopka” česti je element u permakulturi, odnosno održivu dizajnu. Smjestite li u njezino središte maleno jezerce, po mogućnosti okruženo kamenjem, ono će dodatno “hvatati” toplinu. Tako biste mogli dobiti povoljniju mikroklimu za uzgoj osjetljivih biljaka.
Crnogorica je dobar susjed borovnicama
Crnogorična stabla dugoročno zakiseljuju tlo pa ispod njih malo što uspijeva. Iznimka su borovnice i brusnice kojima može odgovarati njihova blizina jer te biljke najbolje uspijevaju u kiselom tlu. Ako na prazna mjesta ispod njih zasadite šumske jagode, kiselicu i indigoferu, dobit ćete crnogorični “šumski vrt” koji kombinira stablašice s ljekovitim, jestivim i korisnim biljkama.
Plava smreka je otporna, a izgleda vrlo dekorativno
Želite li drvce nakon blagdana presaditi u vrt, dobar izbor je bodljikava ili plava smreka (Picea pungens) koja se katkad pogrešno naziva srebrni bor. Ona jednako dobro uspijeva na kiselim i lužnatim tlima, dobro podnosi mrazeve, ljetne vrućine, pa čak i zagađeni zrak. Zbog srebrnaste boje iglica u vrtu djeluje vrlo dekorativno - dobro će izgledati posađena na raznim tlima, kiselim ili lužnatim. Dobro podnosi jesenske i zimske mrazeve, ljetnu toplinu i zagađenost zraka. Dobro izgleda kao središnji element u vrtu.
Planinski bor pruža zaštitu od erozije tla
Planinski ili patuljasti bor (Pinus mugo) sporo raste. Neke sorte narastu i manje od 5 cm na godinu. Prikladan je za uzgoj u posudi, a u vrtu podnosi različite vrste tla. Čuva zemljište od erozije, a niže položaje od bujica i snježnih lavina. Prirodno stanište su mu visoki planinski lanci poput Alpi i Dinarskoga gorja.
Smreka Picea glauca conica također je prikladna za uzgoj u posudama, ali i u vrtu. Želite li drvce koje je ujedno korisno, odlučite se za borovicu. Njezini plodovi koriste se kao začin, snižavaju šećer u krvi te liječe bolesti dišnih i mokraćnih puteva.
Što s božićnim drvcem nakon blagdana: I reciklaža je opcija