Jeste li znali da je med jedna od rijetkih namirnica koje je moguće pronaći u gotovo svakom kutku svijeta? Naime, pčele, koje su glavne proizvođačice meda, žive na svim kontinentima, osim na Antarktici, i ključne su za oprašivanje cvijeća, usjeva i voćnjaka. Kako navode stručnjaci za pčele, koji djeluju u okviru Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih naroda, trećina svjetske proizvodnje hrane ovisi upravo o pčelama.

Mogli bismo reći da poljoprivreda ovisi o pčelama, a o njima ovisi i proizvodnja tekućeg zlata u košnicama. Inače, mnogi med nazivaju zlatom jer je ta slatka prirodna namirnica bogata raznim nutritivnim i energetskim vrijednostima, ali i zbog povijesnog simbolizma kao cijenjene i luksuzne namirnice te zahtjevnog procesa proizvodnje.

Za samo jedan kilogram meda pčele moraju obići više od milijun cvjetova i izvršiti preko 50.000 letova. Takvim tempom, svaka košnica u prosjeku u jednoj godini proizvede 20 kilograma meda, ovisno o dostupnosti i koncentraciji nektara, vrsti pčela te drugim faktorima, govore podaci FAO-a. Čini se da je potreban stvarno golem broj košnica da bi se zadovoljile svjetske potrebe za medom.

Saveznik u borbi protiv bolesti

Za globalnu popularnost meda, koja će se prema predviđanjima stručnjaka nastaviti kretati uzlaznom putanjom i sljedećih godina, najzaslužnije je povećanje svijesti o zdravstvenim dobrobitima konzumacije meda, tvrdi Izvješće o globalnom tržištu meda. Također, sve veći prihodi i veća sklonost potrošača zdravijoj prehrani potiču ljude diljem svijeta da uvrste prirodne proizvode poput meda u svoju prehranu.

RAZBIJAMO MITOVE Bez kućnih pokusa i trikova: Evo kako možete provjeriti jedete li pravi, prirodni med

Neke od najistaknutijih zdravstvenih dobrobiti zbog kojih mnogi konzumiraju ovu namirnicu na svakodnevnoj razini ogledaju se u njegovoj pomoći u jačanju imuniteta te borbi protiv prehlada i viroza. Naime, med sadrži vrlo koristan kemijski spoj - fitonutrijent. Taj je spoj odgovoran za antioksidativna svojstva, kao i antibakterijsku i protugljivičnu moć meda, tvrdi znanstveno istraživanje. Med ima pozitivan učinak i na razinu energije, pomaže u probavi i problemima sa spavanjem te smiruje bolno grlo.

Med s kojim ne možete pogriješiti

Međutim, sve zdravstvene dobrobiti su vezane samo za prirodni med, a ne i za patvorine koje se prodaju kao med. One su razrijeđene sa šećerima koji ne sadrže korisne tvari, ali mogu biti i opasne jer sadrže pesticide, antibiotike i teške metale izazivajući alergijske reakcije i druge zdravstvene probleme. Prirodni med je kvalitetan i provjeren, a ono što sigurno najbolje potvrđuje njegovu izvornost i vrsnoću su certifikati i nagrade. 

Tezu da u Hrvatskoj imamo zaista sjajan prirodni med potvrđuju međunarodna priznanja poput London Honey Awards i Great Taste Awards.

London Honey Awards natjecanje je na kojem se okupljaju stručnjaci i proizvođači meda iz cijelog svijeta i utvrđuju koji je med među najboljima. Kako bi se osigurala nepristranost, med se testira naslijepo, a ocjene se na kraju dodjeljuju na temelju izgleda, teksture, okusa i ukupnog dojma. Mediterra med, koji je nastao u okviru brenda Varžak med, pokazao se kao jedan od najboljih, osvojivši srebrnu medalju za kestenov i cvjetni med, i platinastu, onu najprestižniju, za lipov med.

Osim ovih vrijednih i prestižnih nagrada, Varžak med nositelj je oznake kontrolirane kvalitete Zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", a o usklađenosti procesa proizvodnje sa sigurnosnim i kvalitetnim normama svjedoči certifikat IFS.

Također, svaka staklenka Varžak meda ima kontrolirano podrijetlo te se prema LOT broju može saznati sve o medu koji se nalazi u staklenci. Svaki dio procesa proizvodnje i pakiranja meda je kontroliran te proizvođač zna – porijeklo meda, rezultate analize, tko i kada ga je zapakirao. Kupci premium Mediterra meda to mogu provjeriti i sami na stranici proizvoda, što je još jedan od načina koji dokazuju da se radi o prirodnom i provjerenom medu.

Milijuni košnica i tone meda

Broj košnica je u svijetu od 2010. do 2020. porastao za oko 14 milijuna te je danas riječ o 94 milijuna košnica, govore podaci Statiste. Pogledamo li Hrvatsku, na 11. Nacionalnoj konferenciji o sigurnosti i kakvoći pčelinjih proizvoda u rujnu prošle godine rečeno je da naša država ima ukupno 460.827 košnica i 9190 pčelara, a može proizvesti i do 8000 tona meda u godini.

U trendu je urbano pčelarstvo 

U Hrvatskoj postoje uistinu dobri preduvjeti za rast i napredak u ovoj poljoprivrednoj grani. Tako su se u posljednje vrijeme neki pojedinci po uzoru na svjetske pčelarske prakse, počeli zalagati za popularizaciju urbanog pčelarstva.

Riječ je o konceptu održavanja i brige za pčelinje zajednice (košnice) te proizvodnji meda u gradu. Mnogima se ideja o držanju pčela u gradovima ne čini kao jednostavna misija jer su predgrađa i ruralna područja prirodnija okruženja od gradskih prostora, koji su uglavnom lišeni prirode. Ali, prema nekim istraživanjima, gradovi su daleko od ekoloških pustinja. Pokazalo se da pčele iz urbanih sredina oprašuju osam puta više vrsta biljaka od prigradskih pčela, njihove košnice imaju veće stope preživljavanja zime i teških uvjeta te znaju proizvesti i preko 50% više meda od svojih seoskih rođaka.

Ne treba posebno isticati kolike ekološke i ekonomske koristi donose pčele u gradskim i ruralnim područjima. Upravo zahvaljujući ovim vrijednim kukcima mnogi su ljudi dobili priliku ponovno se povezati s prirodom i time povećati svoju kvalitetu života.