Veliki južni greben možda nije toliko poznat kao Veliki koraljni greben, no riječ je o čarobnom ekosustavu punom bioraznolikosti koji se našao pred velikim izazovima
NESTAJE CIJELI EKOSUSTAV
Zbog toplijeg oceana sve brže odumiru šume divovskog kelpa
Zamislite da letite kroz prastaru šumu, kazao je Mick Baron, vlasnik Eaglehawk Dive Centra u jugoistočnoj Tasmaniji objašnjavajući kakav je to osjećaj plivati u šumi kelpa i morskog raslinja koje krase obale ove države, prenosi BBC.
POGLEDAJTE VIDEO: U probavi jadranski srdela znanstvenici pronašli čestice mikroplastike
Pokretanje videa...
01:23
- Bez obzira na to ronite li po dnu i gledate kako se sunce probija kroz splet lišća i granja ili se samo držite ispod površine promatrajući ovo divovsko drveće, osjećat ćete koliko je to posebno. Ovdje je bilo i morskog života, no kelp je bio glavna atrakcija, kaže Baron pojašnjavajući kako je riječ o podvodnoj šumi prekrivenoj velikim brojem jedinki raznih vrsta kelpa, odnosno morskih algi.
Australska je vlada tasmanijske divovske šume kelpa proglasila ugroženim područjem 2012. godine, jer je gotovo 95 posto raslinja uništeno zbor rasta temperature oceana koju je potaknuo El Niño 2015. godine. Tijekom sljedećih desetljeća očekuje se postupno odumiranje.
- U roku od tri mjeseca ove su ogromne šume nestale. I pritom zaista mislim da su nestale, nije ostao ni listić. I nisu se vratile, kaže Baron.
Zaboravljeni greben
Tasmanijske šume kelpa formirale su područje poznato kao Veliki južni greben koji se protezao na više od 8000 kilometara australske južne obale od Kalbarrija do sjevernog New South Walesa.
Unatoč činjenici da 70 posto australske populacije živi unutar 50 kilometara od Velikog južnog grebena, većina ljudi za njega nikad nije čula. Ovaj jedinstveni maritimni okoliš do 2016. godine nije imao ni naziv. Njime dominiraju šume kelpa koje čuvaju bioraznolikost, a ondje je dom za tisuće biljnih i životinjskih vrsta koje se ne može pronaći nigdje drugdje na Zemlji. Prema znanstvenim procjenama, još je oko 10.000 vrsta koje tek trebaju identificirati. Zahvaljujući grebenu, oko njega se razvila industrija ribolova i turizma vrijedna oko 10 milijardi dolara, dok samo izlov rakova iz tog područja donosi četverostruku vrijednost ostalih komercijalnih ribarskih aktivnosti.
No dok se većina znanstvenika slaže kako je Veliki južni greben u puno boljem stanju nego njegov sjeverni brat, klimatske promjene su postale velika prijetnja. Podizanje temperature oceana vodi do raspada koralja na Velikom koraljnom grebenu, a istodobno na jugu odumiru šume kelpa. Znanstvenici pokušavaju spasiti Veliki koraljni greben tehnologijama koje omogućuju umjetnu oplodnju koralja te razvijaju mikroalge otporne na toplinu, a na Velikom južnom grebenu iskušavaju jednako nove metode za zaštitu temeljnih vrsta u tom području.
Super kelp
U zajedničkom projektu Hobart u kojem sudjeluju znanstvenici Sveučilišta Tasmania’s Institute of Marine and Antarctic Studies (IMAS) te Climate Foundation istražuju mogućnost obnove tasmanijskih šuma kelpa čiji nestanak potiče i pojačani dotok Istočne australske struje koja donosi topliju vodu siromašniju nutrijentima, a u njoj dolaze i neželjeni gosti.
- Kelp nije osjetljiv samo na temperaturu vode nego i na tropske morske vrste koje se hrane algama jer je kelp vrsta alge, objasnio je dr. Cayene Layton, suvoditelj istraživanja.
U Tasmaniji je određena vrsta morskog ježinca uništila divovski kelp pretvarajući bogate podvodne šume u pustinju. No ima nade, jer znanstvenici su se posvetili stvaranju Super kelpa koji bi mogao doprinijeti spašavanju vrste ili joj makar kupiti vrijeme za nekoliko desetljeća ukoliko uspiju ježince držati podalje.
- Uzeli smo uzorke preostale populacije divovskog kelpa i testirali ih u različitim temperaturama vode. Uspjeli smo uzgojiti one koji se najbolje snalaze u visokim temperaturama i nazvali smo ga Super kelp, a potom smo ga presadili u prirodu, nastavio je Layton.
Nakon presađivanja krajem 2019. godine, znanstvenici su uvidjeli prve uspjehe i nadaju se kako će sada uspjeli presaditi i drugu kulturu super kelpa.
- Riječ je o malim koracima, ali nadamo se da će te zakrpe u sustavu pomoći i biti samodostatne. Pravi uspjeh će biti tek ako se uspiju same razmnožiti, kaže Layton.
Zato su znanstvenici zamolili građane da im dojavljuju ako su negdje vidjeli divovski kelp uz pomoć aplikacije Kelp Tracker koju su pokrenuli lani. Unatoč činjenici da se zbog izolacije i koronavirusa aplikacija manje koristi, Layton smatra da su dosadašnje prijave znanstvenicima pomogle identificirati preostale kolonije divovskog kelpa za čije postojanje nisu ni znali.
Problemi i na sjeveru
Nisu u opasnosti samo divovske šume kelpa, nego i obične šume kelpa koje su počele nestajati duž zapadne obale Australije. Na čelu tima koji prati taj fenomen je znanstvenica Sahira Bell koja je svoj rad fokusirala na područje oko Kalbarrija, 570 kilometara sjeverno od Pertha.
- Mnoge vrste već žive u svom temperaturnom maksimumu u području Kalbarrija, pa vjerujem kako ćemo klimatske promjene najprije uočiti ovdje, kazala je Bell.
Potaknute morskim toplinskim valom 2011. godine, najveće promjene su zamijetili na šumama običnog kelpa koje su se povukle oko 100 kilometara južno od Kalbarrija u samo nekoliko tjedana. Slično kao i sa šumama divovskog kelpa, nikad se nisu vratile.
- Morski pejzaž u ovom području je vrlo sličan travnjaku. Preostalo je još nekoliko riba i koralja, no riječ je o kolapsu ekosustava, kazala je.
Australska jugoistočna obala je manje sklona utjecaju toplinskih valova, no i ondje su šume kelpa u povlačenju, a ribe biljojedi su djelomično u šumama algi u području Coffs Harbour na sjevernoj obali Novog Južnog Walesa.
Ne iznenađuje što pad algi Velikog južnog grebena nije bio dobar za poslovanje, bilo za voditelje morskog turizma poput Barona koji su bili prisiljeni prilagoditi svoju ponudu, bilo za komercijalno i autohtono ribarstvo ovisno o zdravim morskim zalihama. Prošle je godine tasmanska vlada izdvojila 5,1 milijuna američkih dolara za borbu protiv ove prijetnje, ali to je vrlo malo u odnosu na financiranje očuvanja Velikog koraljnog grebena. Ili još bolje, u odnosu na 233 milijuna američkih dolara koliko su obećali za jačanje postkoronavirusnog turizma u australskim nacionalnim parkovima.
- Nitko ne dovodi u pitanje vrijednost ili svrhu šuma na kopnu, ali šume algi imaju istu funkciju - jednostavno su nešto vlažnije. No za većinu ljudi su izvan pogleda pa o njima ne razmišljaju, rekao je Layton.
Podizanje svijesti
Znanstvenici smatraju da je ključ zaštite Velikog južnog grebena i njegovih šuma algi stvaranje svijesti o samom njegovom postojanju. Među najuspješnijim ambasadorima je Bell koja je prošle godine u prosincu vodila kampanju za to da greben prizna Međunarodna morska neprofitna misija Blue i prepozna ga kao Mjesto nade (Hope Spot). Na čelu misije je poznata američka morska biologinja dr. Sylvia Earle.
- Mjesta nade su područja oceana koja su kritična za zdravlje oceana, ali ih ljudi ne prepoznaju i nedovoljno su zaštićena. Upravo je to Veliki južni greben, kaže Bell.
U Viktoriji, morska znanstvenica i direktorica sveučilišnog tečaja sveučilišta Deakin, dr. Prue Francis radi na stvaranju svijesti kod mlađih generacija u obliku dječje knjige koja bi trebala izaći 2021. godine.
- Budući da sam morska znanstvenica i mama, tražila sam knjige o oceanu u knjižari da bi ih čitala svojoj djeci. Primjećivala sam da se mnoštvo knjiga temelji na tropskom okruženju, a na Velikom južnom grebenu gotovo ništa, kazala je.
Udruživanje s piscem i ilustratorom iz Deakina, njezinu knjigu privremeno su nazvali Profesor morske alge i Veliki južni greben. Osmislili su je kako bi djeci pomogli prepoznati morske zanimljivosti koje mogu pronaći na plažama uz Veliki južni greben uz pomoć likova poput profesora Morske alge, morskog znanstvenika i ostalih.
- Mnoge vrste koje žive na Velikom južnom grebenu endemske su, pa ako bismo pogledali slike jaja morskih algi ili morskih pasa u dječjim knjigama iz SAD-a ili Velike Britanije, ne možemo se povezati s tim slikama, kaže Francis. Knjiga nudi naslutiti zašto je i tako malo Australaca svjesno što se nalazi izvan njihove lokalne plaže.
- Veliki južni greben nije se pomaknuo prema turističkom sektoru kao Veliki koraljni grebem, a to je uglavnom zbog toliko hladne vode, nastavlja Francis
Također postoji zabluda, kažu znanstvenici, da morska staništa s hladnom vodom nisu tako šarena ili toliko zanimljiva kao tropska staništa.
- Mnogi ljudi misle da koralji rastu samo u tropskim krajevima, ali na Velikom južnom grebenu imamo prekrasne koralje u hladnoj vodi. Vrtovi spužvi su također nevjerojatni i mogu biti šareniji od tropskog koraljnog grebena, kaže Bell.
I dok postoji bezbroj načina da se doživi Veliki južni greben, od ronjenja s maskom usred rojeva divovskih sipa s plaža Južne Australije do ronjenja uz razigrane novozelandske morske tuljane na Tasmaniji, ne trebate ni izaći iz kuće da biste to doživjeli uz pomoć nekoliko web kamera u blizini Melbournea koje nude mrežni prozor u taj misteriozni morski ekosustav.
U zaljevu Port Philip, organizacija Nature Conservancy Australia’s Reef Cam izravno emitiraju snimke s kamera učvršćenih iznad i ispod vode. Ondje možete primijetiti australskog tuljana kako se probija kroz alge Također možete virtualno zaviriti u malu jazbinu pingvina na otoku Phillip kako biste vidjeli gnijezdi li se koji od najmanjih pingvina na svijetu.
Na putu je i igrani dokumentarni film o Velikom južnom grebenu, zahvaljujući australskom morskom biologu i redatelju Stefanu Andrewsu, autoru brojnih filmova o podmorju.
- Imamo misiju podići svijest o tome koliko su ovi grebeni netaknuti, vrijedni i važni te moramo pomoći u ugradnji koncepta Velikog južnog grebena u australsku kulturu, zaključio je Andrews.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
