Korona kriza stvara sve više otpada koji je ili onečišćen ili nije ekonomičan za recikliranje, čak i ako bi infrastruktura za recikliranje i dalje radila u punom kapacitetu
Zbog pandemije korona virusa povećava se plastični otpad
Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Što stres sve može prouzročiti u našem tijelu većina ni ne zna
Pandemija je na neki način izvrsna za okoliš. Sa gašenjem teške industrije i manje automobila na cesti kvaliteta zraka uvelike se poboljšava.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
- Svijet diše bolje, objektivno. Ovo je velika ironija, svijet će disati bolje, ali probudit će se s još većom krizom smeća - kaže Tom Szaky, osnivač i izvršni direktor tvrtke za reciklažu TerraCycle.
Recikliranje je već bilo u krizi posljednjih godina, zbog mnoštva faktora. Ali sada je pandemija korona virusa došla da zada posljednji udarac, tvrdi on.
- Mnoga reciklažna postrojenja, zbog brige o zdravlju i sigurnosti, također zaustavljaju posao. Reciklaža, koja je bila u nekakvom padu, sada postaje još gora - kaže Szaky za Wired.
Recikliranje prestaje biti isplativo
Industrija reciklaže trpjela je tri bolesti. Prvo, kad cijene nafte padaju - kao što je to bilo zadnjih godina - plastika je jeftinija za izradu. To korumpira ekonomiju recikliranja. Da bi bilo financijski isplativo, recikliranje mora zaraditi više novca od onog koliko košta prikupljanje otpada i njegova prerada. Ako je nafta, a time i plastika, jeftinija, nema smisla da kompanija prerađuje i prodaje reciklirane materijale ako su na kraju skuplji od originalne plastike koju izrađuje druga tvrtka.
- To ima sve veze s ekonomskom jednadžbom: postoji li poslovni model - kaže Szaky.
Drugi razlog je taj što su desetljećima SAD i druge zemlje prodavale Kine planine materijala koji se mogu reciklirati. No Kina je u 2018. godini zabranila uvoz plastike i miješanog otpada.
- Treće je ono što nitko ne primjećuje, da se kvaliteta otpada smanjuje - kaže Szaky.
To je poznato kao 'olakšavanje', a događalo se mnogo prije nego što je počela pandemija. Stanjivanjem plastičnih boca proizvođač štedi novac koristeći manje plastike. Ali, kaže Szaky, "tvrtki za recikliranje postaje progresivno manje isplativo reciklirati takve materijale".
I tako je industrija koja je već u nevolji naletjela na pandemiju korona virusa. Sada je plastika za jednokratnu upotrebu popularnija nego ikad prije jer ljudi panično kupuju jednokratne predmete poput boca s vodom, plus druge proizvode koji su sigurno umotani u plastične omote, poput sredstava za čišćenje ruku, maramica i hrane. Tada ljudi nakon kupnje te proizvode istrljaju pomoću maramica za čišćenje, koje su same pakirane u plastične pakete za jednokratnu upotrebu te ih bace, a kako su mnoga reciklažna postrojenja prestala raditi zbog pandemije, taj otpad često odlazi direktno na odlagališta smeća.
Problem pogoršava opasni otpad
Stvari pogoršava i gomila otpada koji dolazi iz bolnica koje trenutno rade više nego ikad. Ne možete samo reciklirati plastični zaštitni štitnik za liječnika koji se koristi tijekom liječenja pacijenta s koronom. Sav biološki opasni otpad koji nastaje u medicinskim ustanovama ili uzorci s mjesta za ispitivanje na korona virus moraju se pravilno pakirati i poslati u postrojenje za opasni otpad na spaljivanje.
Sve u svemu, korona kriza stvara sve više otpada koji je ili onečišćen ili nije ekonomičan za recikliranje, čak i ako bi infrastruktura za recikliranje i dalje radila u punom kapacitetu.
- S prelaskom restorana na dostave, za što je potrebna upotreba plastike za jednokratnu upotrebu, uz potrošače koji skladište namirnice i flaširanu vodu, te bolnice koje brzo troše zaštitnu opremu, nesumnjivo je došlo do nagomilavanja plastičnog otpada zbog pandemije korona virusa - kaže Rachel Meidl, koja proučava plastiku na Bakerovom Institutu Sveučilišta Rice.
Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Maska može imati negativan učinak na kožu - spriječite to
POGLEDAJTE VIDEO (Boris Banović) #ZAJEDNO24SATA:
Pokretanje videa...