Osim porasta mobilnog plaćanja za oko 6 posto u odnosu na lani, ove godine raste i korištenje drugih usluga putem mobitela, poput provjere stanja računa, što sada redovno čini više od 70 posto ispitanika
ISTRAŽIVANJE POKAZALO
Zbog korone: Sve više Hrvata koristi beskontaktno plaćanje
Sve više hrvatskih građana usluge i robu plaćaju beskontaktno, njih devet od deset, pri čemu ih putem mobitela to sada čini 70 posto, a zadovoljnih digitalnim uslugama sada ima 85 posto, pokazalo je novo istraživanje MasterIndex.
Istraživanje MasterIndex o navikama korištenja financijskih usluga MasterCard provodi već godinama, a zadnje je provela u travnju ove godine na uzorku od nešto više od tisuću ispitanika-korisnika bankarskih usluga u Hrvatskoj od 18 do 55 godina.
Osnovni zaključak istraživanje je da je koronakriza utjecala na povećanje online kupnje, posebice hrane i softverskih proizvoda, kao i na porast mobilnog i beskontaktnog plaćanja, koje označuju i zdravstveno najsigurnijima u situaciji pandemije.
Veće korištenje mobilnog i beskontaktnog plaćanja
Osim porasta mobilnog plaćanja za oko 6 posto u odnosu na lani, ove godine raste i korištenje drugih usluga putem mobitela, poput provjere stanja računa, što sada redovno čini više od 70 posto ispitanika, a sličan postotak ih plaća i putem SMS poruka, dok ih oko 60 posto koristi i mobilno bankarstvo.
Online plaćanje putem mobitela zanima njih oko 70 posto, što je ista razina kao i zadnjem istraživanju u studenom 2019., a raste zanimanje i za pojedine načine mobilnog plaćanja, pa ih 60 posto to želi prislanjanjem mobitela uz POS terminal, a 63 posto online kartično plaćanje putem mobilne aplikacije.
Sada se više koristi beskontaktno plaćanje - istraživanje je pokazalo da je ranije to činilo osam od deset ispitanika, a sada devet od deset, pri čemu 60 posto njih to čini tri do pet puta tjedno, što je povećanje od 5 posto.
Tim putem najviše plaćaju u supermarketima i trgovačkim centrima, a potom u lokalnim dućanima. Istraživanje je pokazalo i da oko 36 posto želi takvo plaćanje u većoj mjeri i na više mjesta.
Također, pokazalo je i da mobitele građani koriste gotovo pet sati dnevno, da pametne telefone imaju gotovo svi ili njih više od 95 posto, prijenosna računala 83 posto, a osobna računala 55 posto.
Digitalne usluge u zdravstvu, javnoj upravi i obrazovanju među slabijima
Iako su građani zadovoljniji digitalizacijom nego prije, pa je takvih 3 postotna boda više ili 85 posto, ipak ih velik broj, oko 70 posto, očekuje bolje digitalne usluge u zdravstvu, 54 posto u javnoj upravi, a 50 posto u obrazovanju. U sudstvu bi bolje digitalne usluge njih 27 posto.
Kod osobne uporabe tih usluga, gotovo 90 posto prevladava mobitel s internetom i online chat, potom s 81 posto slijedi online kupnja, te sa po oko 80 posto elektronička pošta, društvene mreže i internetske tražilice, koje se i najviše dnevno koriste.
Rezultati su pokazali i da korisnici u prosjeku imaju tri (2,8) kartice, što je jednako kao i prošle godine, kao i da internetsko bankarstvo više nije najčešći način plaćanja računa, nego je to sada mobilno bankarstvo s 51 posto korisnika, u odnosu na 42 posto korisnika e-bankarstva.
Ipak, još ima njih 16 posto koji račune plaćaju isključivo u fizičkim poslovnicama, što objašnjavaju navikom plaćanja u gotovini, koju ima oko 50 posto ispitanika.
Smanjen broj onih koji planiraju ljetovanje u Hrvatskoj
Prema istraživanju, koronakriza utječe na planove za ljeto.
"Samo je 23 posto ispitanika navelo je da ozbiljno planira ljetovanje u Hrvatskoj, što je najveći pad do sada, od čak 33 posto, no ipak još gotovo trećina ispitanika planira ljetovanje u zemlji, iako nisu sigurni hoće li to i realizirati", ističu istraživači.
Glavnim razlozima za neplaniranje ljetovanja ispitanici su navodili financijsku nesigurnost i utjecaj pandemije, njih 30 posto.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
