Obavijesti

News

Komentari 1

Zbog Damira iz Vukovara mnogi žele darovati matične stanice, u centrima jedva stižu odgovoriti

Zbog Damira iz Vukovara mnogi žele darovati matične stanice, u centrima jedva stižu odgovoriti
2

Mladić iz Vukovara obolio od leukemije pokrenuo je lavinu dobrote - osam transfuzijskih cenatara zatrpano je pozivima i mailovima, dolascima onih koji mu žele pomoći sa svojim matičnim stanicama. Srca ljudi su velika

Nakon što je Damir Pejić (16) iz Vukovara apelirao na sve ljude velikog srca da, ako mogu, postanu darivatelji krvotvornih matičnih stanica i pomognu tako njemu ili drugima, doznajemo da se u transfuzijske centre javlja zaista puno ljudi. Zovu, šalju mailove, dolaze u tranfuzijske centre Zagreb, Osijek, Rijeka, Split, Pula, Zadar, Varaždin i Dubrovnik.

- Interes potencijalnih darivatelja je izrazito povećan. Nemamo točnih podataka koliki je, te ćemo podatke imati tek na kraju mjeseca, no znam da ne stižemo odgovoriti na sve upite, kaže za 24sata dr.med Nika Kalogjera, voditeljica Hrvatskog registra dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica. 

Podsjetimo, Damir je drugi put u svom mladom životu suočen s dijagnozom leukemije, koju je jednom, 2020., već izliječio no maligne stanice su se vratile. Kako u obitelji nema odgovarajućih darivatelja krvotvornih matičnih stanica, darivatelj se traži među nesrodnim osobama, u Registru. Pored već 64 tisuće onih koji su u njemu, i njihov uzorak krvi je obrađen, ovih se dana javlja velik broj ljudi koji također žele postati darivatelji.

- Hvala svima koji su već dali uzorak krvi! Jako mi je drago što se i kroz moj slučaj podigla svijest o leukemiji, i procesu izlječenja. Ovom je gestom Hrvatska opet pokazala koliko je velikog, i dobrog srca. Nisam očekivao da će se moj apel ovoliko proširiti. Ovo je velik čin Hrvatske za spas mnogih života, pa tako i moga, govori 16-godišnjak.

Leukemija je rak krvi, i ako prethodna terapija ne pomaže, liječi se transplantacijom krvotvornih matičnih stanica darivatelja. Kad oboljela osoba dobije te nove, zdrave stanice, u njoj se vrlo brzo počnu stvarati i nova krvna zrnca, nova krv bez malignih stanica. Oboljele može spasiti krv od srodnika, najčešće braće i sestara, jer tad podudarnost davatelja i primatelja može biti i stopostotna. No ako takvih srodnika nema, ili ne odgovaraju, a odgovaraju u 30 posto slučajeva, darivatelj se traži u Registru. 

Darivatelj i primatelj ne moraju imati istu krvnu grupu, i ako su one različite, primatelj će s novim matičnim stanicama dobiti i krvnu grupu svog darivatelja. Za darivanje, dakako, moraju biti zadovoljeni i brojni drugi parametri. U Registru su deseci tisuća darivatelja no samo će rijetki među njima uistinu to i postati - netko će na uzimanje matičnih stanica ili koštane srži možda biti pozvan brzo, netko kroz par godina, a mnogi neće nikad, sve ovisi o tome kome matične stanice trebaju. Kad se netko upiše u Registar, može ga se pozvati na darivanje stanica za bilo kojeg primatelja u Hrvatskoj ili svijetu, jer je naš registar dio velike svjetske baze podataka, u kojoj je oko 40 milijuna potencijalnih darivatelja. Ima slučajeva da je netko u Hrvatskoj matične stanice dobio iz Amerike, i obrnuto. Može se dogoditi, primjerice, da "rođaka" po matičnim stanicama nemamo ni među desetero vlastite braće i sestara, ali imamo negdje na drugom kraju svijeta, takva je ljudska biologija. 

Osim Damira, u Hrvatskoj na transplantaciju matičnih stanica u svakom trenutku čeka još najmanje deset do petnaestero djece odnosno mladih s istom ili sličnom dijagnozom, kao i barem još dvostruko više odraslih, rekla nam je dr. Kalogjera. Tko uđe u registar kao potencijalni darivatelj, ne mora to na kraju i biti kad ga pozovu, može odustati. Takvi su slučajevi rijetki, češće od toga se događa da, kako čujemo na terenu, ljudi uđu u Registar radi neke konkretne osobe, a onda, kad ta osoba bude transplantirana s nekim drugim stanicama, traže da ih se iz registra makne. 

- Da, imamo i takvih slučajeva - da se ljudi odazovu u akcijama za neko dijete, a onda se žele povući kad se tom djetetu nađe odgovarajući drugi darivatelj. Registar nije tako zamišljen, u njemu bi trebali biti ljudi spremni dati matične stanice ne samo onome zbog koga su se eventualno javili, već bilo kome za koga se utvrdi da su podudarni, kaže dr. Kalogjera. Ima i ljudi koji se jave samo jer su javno rekli da će se javiti, a onda se žele povući.

Po zakonu, darivatelj i primatelj mogu jedan za drugoga doznati tek nakon dvije godine od transplantacije, uz obostrano odobrenje za otkrivanje osobnih podataka. 

- Svuda u svijetu, u svim registrima, nama je bitno da je darivatelj zdrav, da ima od 18 do 40 godina, iz zdravstvenih razloga, i da je, prije svega - pouzdan. Ako se premišljate, nemojte ulaziti u Registar, apel je dr. Kalogjere. Kako zaključuje, ako se sad netko javi za Damira, to ne znači da postaje potencijalni darivatelj samo za njega već za sve kojima matične stanice trebaju. Od 173 transplantacije matičnih stanica čiji su darivatelji u hrvatskom registru, 60 posto ih je bilo u Hrvatskoj, ostale drugdje u svijetu.

Svi podaci i opis postupka darivanja dostupan je na mrežnim stranicama Zaklade Ana Rukavina: nakon što se potencijalni darivatelj javi u neki od osam transfuzijskih cenatara u Hrvatskoj, popunjava upitnik i daje mali uzorak krvi za tipiziranje te postaje dijelom hrvatskog, time i umreženog svjetskog registra. 

U Hrvatski registar dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica mogu se upisati sve zdrave osobe od 18 do 40 godina. Svi koji se do 40. rođendana upišu, mogu biti darivatelji koštane srži ili perifernih matičnih stanica do svoje 60. godine života. Darivatelj koštane srži ili perifernih matičnih stanica može se biti više puta no uobičajeno je da se koštana srž ili periferne matične stanice uzimaju samo jednom. 

Ako se nađe bolesnik čiji se tzv. antigeni tkivne snošljivosti podudaraju s nekim darivateljem, iz registra kontaktiraju tog darivatelja i ponovo ga pitaju pristaje li na donaciju koštane srži, odnosno matičnih stanica. U slučaju pristanka, dolazi u bolnicu te prolazi manji sistematski pregled, i može birati hoće li matične stanice darivati iz koštane srži ili postupkom leukafereze. U oba slučaja se u bolnici ostaje do tri dana. Koštana srž se uzima iz kostiju zdjelice, i kako taj postupak nije bezbolan, radi se u općoj anesteziji u operacijskoj dvorani. Svatko od nas koštane srži ima dovoljno i za više od jednog života, znači i za druge ljude.

Periferne matične stanice, s druge strane,  uzimaju se postupkom leukafereze. To je postupak odvajanja perifernih matičnih stanica iz cirkulacije darivatelja: krv darivatelja iz jedne ruke ulazi u aparat, centrifugira se, prilikom čega se odvajaju matične stanice, dok se ostali dio krvi kroz drugu ruku vraća u cirkulaciju darivatelja. Taj je postupak bezbolan, obavlja se tako da darivatelj mirno sjedi budan, nema potrebe za anestezijom, ali također uključuje do tri dana boravka u bolnici. Postupak doniranja ne utječe na zdravlje donora niti može uzrokovati nedostatak matičnih stanica, krvi ili koštane srži. Kod oboljelog, s druge strane, donirane matične stanice već kroz desetak dana, do dva tjedna, mogu početi proizvoditi nova, zdrava krvna zrnca. Do oporavka oboljeli zato nakon tansplantacije mora boraviti u sterilnim bolničkim uvjetima.   

Doniranje nije mačji kašalj, i svakako traži veći altruizam od prosječnog.  

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Komentari 1
ANKETA Kreće blagoslov  kuća: Koliko eura dajete svećeniku?
DAJTE SVOJ GLAS

ANKETA Kreće blagoslov kuća: Koliko eura dajete svećeniku?

Drugi je ovo blagoslov kuća otkad smo prešli na euro, iako su i prošlosti, puno prije nego što ćemo prijeći na euro, poneki vjernici znali darivati svećenika i ministrante u ovoj valuti...